Июль 2020


ISSN  1846-8756

Событие месяца

8. svibnja 1945. godine oslobođen je Zagreb

Dan pobjede nad fašizmom je jedan od najznačajnijih datuma u suvremenoj povijesti čovječanstva. Obilježavajući ovaj datum, odajemo počast svim žrtvama antifašističke borbe, koji su svoje živote dali za stvaranje boljeg, pravednijeg i tolerantnijeg društva. 

Zagreb, grad s kojim smo povezali svoje živote, nade i budućnost, bio je oslobođen 8. svibnja 1945. godine.

Tog dana dvije brigade 45. divizije Druge armije prešle su Savu i oko 11 sati ušle u Zagreb. Istovremeno su prodrli u sam centar grada i borci Turopoljsko-posavskog odreda, iz sastava Desetog korpusa zagrebačkog, i zajedno s borcima 45. divizije zauzeli radio stanicu. Nešto poslije 13 sati svi stanovnici čuli su preko radio-stanice da je Zagreb napokon oslobođen.

Narodnim herojima proglašeno je 89 stanovnika Zagreba, 600  Zagrepčana su nosioci Partizanske spomenice 1941.   Od oko 300 tisuća  žitelja, koliko je Zagreb zajedno sa okolicom brojao u početku okupacije, čak 50 tisuća stanovnika Zagreba je sudjelovalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. U borbi na ulicama, u zatvorima i logorima, u partizanskim jedinicama, poginulo ih je više od 20 tisuća. I prvi su partizanski odredi Druge operativne zone Hrvatske formirani 1941. godine; 13. proleterska brigada „Rade Končar“, brigade i divizije Desetog korpusa zagrebačkog   -  bile su, pretežno sastavljeno od Zagrepčana.

U svom govoru 21. svibnja 1945. godine, na Markovu trgu pred više od sto tisuća Zagrepčana, Tito je naglsio: „Sretan sam što mogu da vas pozdravim, da vam čestitam oslobođenje na ovom svetom mjestu gdje je nekada poginuo slavni sin hrvatskog naroda Matija Gubec. Poslije četiri godine pružila mi se mogućnost da ponovo budem u, nama svima dragom, Zagrebu.“…

Dana 16 rujna 1976. godine na svečanoj sjednici Gradske skupštine, Josip Broz Tito predao je Gradu Zagrebu Orden narodnog heroja, kojim ga je odlikovao u povodu 30. obljetnice oslobođenja, naglasivši pri tom da taj orden simbolizira priznanje svim sudionicima antifašističkih zbivanja, svima koji su doprinijeli pobjedi, a posebno onima koji su u toj borbi hrabro i nesebično dali svoje živote.

Nažalost, danas u Hrvatskoj, a tako i u Zagrebu se mijenja percepcija i uloga antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Dan Grada sa 8. Prebačen je na 31. svibnja. Nema više ni ulice 8. maja  a ni Trga maršala Tita.

U godini obilježavanja 75. obljetnice Velike Pobjede, predlažemo proći ulicama i parkovima Zagreba, po mjestima gdje su stradali stanovnici grada i gdje u čast njihove žrtve ali i pobjede podignuti su spomenici. 

Prva destinacija je Park prosinačkih žrtva, koji se nalazi iza tramvajskog okretišta u Dubravi, na mjestu prvoga javnog vješanja protivnika fašističkoga režima, koje se dogodilo u prosincu 1943. godine, kada je obješeno 16 osoba, između ostalih i Bogdan Ogrizović čije ime danas nosi jedna od zagrebačkih knjižnica. Ovo je bilo prvo masovnije javno vješanje u Zagrebu. Na dan vješanja, ustašama su uspjeli pobjeći dvojica talaca, arhitekt Milovan Kovačević i Pio Jurčić.

Početkom prosinca 1943. godine, politički komesar Turopoljsko-posavskog odreda, Marijan Badel, isplanirao je izvršenje diverzije na njemačkim skladištima municije kod sela Sopnice, koja su sadržavala oko 8500 tona municije. Uvečer 18. prosinca, pošto su razoružali garnizon domobrana i evakuirali stanovnike sela, diverzanti su u eksploziji uništile skladišta.

Kao osvetu za izvršenu diverziju, ustaško Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost NDH odlučilo je isti dan, bez suđenja, da se objesi osamnaest antifašista, većinom intelektualaca, koji su držani kao taoci za ovakve slučajeve. Ti ljudi nisu imali nikakve veze sa izvršenom diverzijom, a bili su optuženi kao suradnici i začetnici diverzije.

Vijest o vješanju šesnaestorice antifašista bila je objavljena u nekoliko glasila NDH, poput „Nove Hrvatske“ i „Hrvatskog naroda“. U člancima nije bio spomenut bijeg dvojice s vješala. Njemački general Edmund Glaise von Horstenau izjavio je da Nijemci nisu imali nikakve veze s vješanjem, te da su o počinjenom zločinu saznali tek nakon njegova izvršenja. Vijest o vješanju brzo se proširila Zagrebom. Slavi Ogrizović, udovici Bogdana Ogrizovića, mnogi antifašistički raspoloženi građani Zagreba, od kojih većinu nije ni poznavala, slali su poklone na njenu adresu. Većina njih, u znak solidarnosti, nije kitila borove za Božić, a oni koji jesu, zbog djece, okitili su ih sa „šesnaest svjećica u spomen na šesnaest obješenih”. Vijest je ubrzo stigla i do partizana, pa je tako u Vjesniku 7. siječnja 1944. godine, bio objavljen članak o izvršenom zločinu.

U spomen na šesnaest obješenih, kipar Dušan Džamonja je izradio apstraktni spomenik, koji je 1960. godine postavljen na mjestu gdje je izvršeno vješanje, inače prvi javni apstraktni spomenik u tadašnjoj Jugoslaviji. Poslije rata, trg kod tramvajskog okretišta dobio je ime Trg prosinačkih žrtava. Isto ime je nosila i glavna ulica koja ide kroz Dubravu. Ime ulice je 1990. godine promijenjeno u Avenija Dubrava.

Sljedeća postaja je Spomen područje Dotrščina - najveći zagrebački gradski park. Mjesto je to najmasovnijeg zločina u modernoj povijesti Zagreba. Kako je utvrđeno u do sada najboljem i najšire koncipiranom istraživanju (obavljenom u Hrvatskom državnom arhivu do 1986. godine) imenom i prezimenom zabilježeno je 18.627 osoba ubijenih u Zagrebu od strane ustaških i nacističkih vlasti. Velik je dio strijeljanja izvršen na Dotrščini.

Ovamo su ustaše počevši od svibnja 1941. dovodili danju i noću svoje žrtve, te ih okrutno ubijali. Žrtve su najčešće bacane u zajedničke jame, te stoga ne postoji uvid gdje je tko sahranjen. Od poznatijih zagrebačkih intelektualca u Dorščini su našli smrt dr. Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Simo Crnogorac i August Cesarec.

Uređenje parka završeno je 1968. kada je konačno na visoravni kod ulaza sa Svetošimunske ceste podignut je spomenik svim žrtvama ubijenim u Dotršćini. Osim središnjeg spomenika kristaličnog oblika od nehrđajućeg čelika, kipar Vojin Bakić je u Dolini grobova, jednom od stratišta u Dotršćini, izradio šest do sedam kristaličnih skulptura. Čitav prostor i padine prekriveni su bršljanom ne bi li žrtve bile spokojnije. Osim spomen-obilježja, uz put koji ide Dolinom grobova postavljene su mramorne ploče s uklesanim stihovima Ivana Gorana Kovačića i Jure Kaštelana.

Spomen-park Dotršćina sastoji se od nekoliko spomeničkih kompleksa:

  • centralni spomenik (put mučeništva)
  • dolina grobova (strijeljani u ovoj šumi 1941.-1945.)
  • spomen obilježje poginulima u Zagrebu 1941.-1945.
  • spomen-obilježje revolucionarima i domoljubima poginulima u Zagrebu 1919.-1941.
  • spomenik poginulima za oslobođenje Zagreba 1945.

U planu su još bile izrade spomen-obilježja Zagrepčanima poginulima u NOB-u na ostalim frontama u Jugoslaviji, na savezničkim frontama izvan Jugoslavije, u Španjolskom građanskom ratu, u Oktobarskoj revoluciji i komemorativni i manifestacijski prostor s imenima žrtava, ali je uslijed ekonomsko-političkih promjena 1990. obustavljena daljnja izgradnja spomenika u parku.

Treća točka je svima poznati stadion Maksimir, gdje je za vrijeme obavezne srednjoškolske vježbe 1941. godine, koje su se održavale na maksimirskom stadionu od svibnja, stožernik Sveučilišnog ustaškog stožera Zdenko Blažeković nakon fašističkog govora pozvao da se od prisutnih srednjoškolaca izdvoje Srbi i Židovi i sami istupe na drugi kraj stadiona. Zahtjev je bio iznenađenje za prisutne koji su se potom počeli razvrstavati. No, za Srbima i Židovima prvo su istupili skojevci (pripadnici Saveza komunističke omladine Jugoslavije), a zatim i svi ostali te je namjera ustaških vlasti propala. Povjesničar Ivo Goldstein zaključuje da je to bio, bez ikakve sumnje, najjasniji izraz solidarnosti sa Srbima i Židovima u to vrijeme, ne samo u Zagrebu već i u Hrvatskoj. Sam drveni stadion je nešto kasnije spaljen u diverzantskoj akciji zagrebačkih skojevaca.

Oskarovac Dušan Vukotić je snimio prema ovom istinitom događaju film „Akcija stadion“ u kojem glumi i naša sunarodnjakinja Natalija Vorobjova Hržić. Iako romantiziran, film kroz vizualni filmski jezik živo interpretira svakodnevni život od nacista i njihovih pomagača okupiranog hrvatskog glavnog grada.

Sljedeća postaj je bivša zgrada "Badela" u Vlaškoj u kojoj se u vrijeme rata nalazio Radio Zagreb. Posredstvom ove radio postaje 10. travnja 1941. godine proglašena je Nezavisna država Hrvatska, a nakon oslobođenja Zagreba, proglašena je pobjeda nad fašizmom. Zanimljivo da je jedino ovdje se odvijala oružana bitka. Reklo bi se: gdje je počelo tu je i završilo.

Proći ćemo i ulicom Prisoj gdje se na kućnom broju 10, dan nakon proglašenja NDH -a u tajnosti održao sastanak Komunističke partije Jugoslavije na kojem je donesena odluka o organiziranju oružane borbe i nastavku otpora unatoč kapitulaciji monarhističke vlasti.

Spomen ploča u Prisoju 

Na današnjem Trgu žrtava fašizma nalazilo se središte Ustaške nadzorne službe – UNS, a sjedište zagrebačkoga Gestapa nalazilo se u zgradi bivše Trgovačke akademije na obližnjem Trgu Petra Krešimira IV. Trg je devedesetih isprva preimenovan u Trg hrvatskih vladara, pa u Trg hrvatskih velikana, a povrat starog imena tražen je na redovitim godišnjim demonstracijama u organizaciji Odbora za povrat imena Trgu žrtava fašizma. Ime je vraćeno 2000. godine.

U dvorištu zgrade u Ulici Račkoga, nalazilo se mučilište ustaške nadzorne službe. Tu su ustaše dovodile svoje žrtve i mučile ih, a onda odvodile na strijeljanje u Dotrščinu, Rakov Potok i druga mjesta. Na zidu ove tamnice su kasnije pronađena urezana imena zatvorenika, među njima i ime Augusta Cesarca.

Sljedeća postaja je današnji Studenski centar, nekada poznat kao Zagrebački zbor ili Velesajam. Zbor je tijekom NDH služio kao sabirno mjesto za deportacije Židova, Srba i antifašista u koncentracijske logore. Prve deportacije s toga mjesta započele su 22. i 23. lipnja 1941. kada je na željeznički kolosijek neposredno uz prostor Zbora stigao vlak s praznim teretnim vagonima u koje je ukrcano oko 200 Židova koji su otpremljeni prvo u Gospić, a potom u logore na Pagu i u Jadovnom. Ivo Goldstein u knjizi Holokaust u Zagrebu navodi da su do kraja lipnja otpremljena još tri ili četiri takva transporta, dakle ukupno oko 800 ljudi.


Mjesto Zbora

Na zagrebačkom groblju Mirogoj nalazi se spomenik narodnim herojima, a neposredno uz njega i grob prvoga predsjednika Prve hrvatske republike, Vladimira Nazora.
Grobnica narodnih heroja je rad kipara Đure Kavurića, izgrađena je 1950. godine. U grobnici su, uz narodne heroje, sahranjeni i neki od značajnijih pripadnika radničkog pokreta Hrvatske i Jugoslavije.


Mirogojski spomenik poginulima u antifašističkoj borbi


Nazorov grob

Spustimo se s Mirogoja i završimo našu spomen-ekskurziju u samom centru Zagreba na Trgu Josipa Jurja Strossmayera na suprotnoj strani Umjetničkog paviljona.

„Strijeljanje talaca” je skulptura postavljena na kamenu osnovu pred kamenim zidom, posvećena svim žrtvama fašističkog terora s područja grada Zagreba, svim 8.000 Zagrepčanima koje su između 1941. i 1945. godine pogubili ustaše.  Autor ove skulpturne kompozicije u stilu socijalističkog realizma je akademski kipar Frano Kršinić. Skulptura prikazuje dramatičnu skupinu stradalnika od šest muškaraca i dvije žene. Spomenik je postavljen 1954. godine. Ovo je prvi spomenik žrtvama fašizma podignut u najužoj gradskoj jezgri.

"Strijeljanje talaca", prvi spomenik žrtvama fašizma u povijesnom centru Zagreba.

08 мая 2020г.

U povodu obilježavanja Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba 15. lipnja ispred fontana u Ulici hrvatske bratske zajednice održana je prezentacija Biltena aktivnosti nacionalnih zajednica u Zagrebu u 2019. godini.
Журнал русского национального меньшинства в Хорватии «Летопись» за 12 лет стал настоящим событием в жизни нашей диаспоры и тех хорватов, которые любят русскую культуру и традиции. В весьма сложной и напряженной политической обстановке, которая в настоящее время складывается в Хорватии, особенно после ее вступления в Евросоюз, и учитывая приверженность большинства населения к католической церкви, выпуск русскоязычного издания, одна из основных задач которого – укрепление «народной дипломатии», имеет решающее значение.
В честь 75-й годовщины Победы в Великой Отечественной войне 9 мая в Хорватии состоялись торжественные возложения венков и мемориальные мероприятия в память о воинах Красной армии, погибших в Югославии.
В честь празднования 75-летия Победы, посол Российской Федерации в Хорватии Анвар Азимов вручил первую юбилейную медаль председателю Союза антифашистов Опатии, последнему узнику лагеря Освенцим Олегу Мандичу.
В первый день весны в мюнхенской «Сайдлвилле» состоялось мероприятие, совпавшее с последним днём русской Масленицы. Его можно было бы образно назвать «Вечером русской кухни», обильно сдобренной исторически-юмористическим соусом, изготовленным лично плодовитой писательницей Татьяной Куштевской, представившей свою новую книгу «Из кухни русских царей».
Zbog povećanog interesa javnosti i medija, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojim mrežnim stranicama objavljivat će najnovija saznanja u vezi koronavirusa. Navedena priopćenja sadržavat će aktualne podatke o broju oboljelih i savjete vezane uz sigurnost i zaštitu stanovništva.
U Parku Astronomskog centra Rijeka na Sv. Križu otkrivena je bista Jurija Gagarina, prvog čovjeka u svemiru. U sklopu svečanog programa koji se zbio u organizaciji Grada Rijeke, Astronomskog centra Rijeka i Veleposlanstva Ruske Federacije u RH, bistu Jurija Aleksejeviča Gagarina otkrili su zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović, ruski veleposlanik Nj. E. Anvar Azimov te kozmonaut Anatolij Pavlovič Arcebarskij.
Санкт-Петербургский государственный театр песни и танца «МОРОШКА» является абсолютно уникальным явлением в петербургской культуре – впервые в истории Ленинграда-Петербурга появилась профессиональная труппа, работающая в народно-сценическом жанре и имеющая в своем составе три равноправных творческих цеха – балет, оркестр русских инструментов и ансамбль вокалистов.
В отличии от привычного нам европейского нового года, который наступает 1 января, начало Китайского нового год рассчитывается по лунному календарю - это второе новолуние после зимнего солнцестояния. Таким образом, китайский новый год 2020, а вместе с ним и год Белой Металлической Крысы наступил 25 января 2020 года в 00 часов 03 минуты.
Zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella novu sezonu 2019./2020. Otvorilo je predstavom „Malograđani“ Maksima Gorkog koju je režirao kontroverzni redatelj Paolo Magelli.
U Zagrebačkoj katedrali 8. siječnja pet zborova nacionalnih manjina održalo je božićni koncert u organizaciji Koordinacije savjeta i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba.
Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba dodijelila je 17. prosinca u palači Dverce u Zagrebu zahvalnice najzaslužnijoj medijskoj kući, emisiji i novinaru za praćenje manjinskih događaja u Zagrebu.

Страницы

< Предыдущая  |  Следующая >

1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |

Колонка редактора
Начитавшись всего и вся о коронавирусе и пройдя фазу «ой, что делать? ой, что делать?», я решила выработать для себя стратегию профилактики, которая, кстати, может помочь и в случае гриппа и всех последующих вирусов, которые периодически появляются, и почему-то все из Китая.
Литературная гостиная
Как бы безнадежна ни была ситуация, конец у нити всегда где-то есть
Книжная полка
Autorica ne štedi ni sebe ni druge, otkriva ono što bi mnogi rado prešutjeli jer smatra da ličnost stvaraju i udarci i kušnje. A ona upravo o kušnjama i udarcima piše u ovoj knjizi, a njih je, vidjet ćete, bilo mnogo.
Анонс событий
Для тех, кто любит читать российскую прессу далко от родины, популярное издание „Аргументы и Факты Европа“ , принимая во внимание, что сейчас сложно купить печатное издание в киоске, предлагает оформить юбилейную подписку на 25 номеров газеты „Аргументы и Факты Европа“ за 45 евро.
Настоящее Положение определяет условия, порядок организации и проведения Международного творческого конкурса «Всемирный Пушкин» (далее – Конкурс), посвященного в 2020 году 75 - летию Победы советского народа в Великой Отечественной войне.
Юридическая консультация
Наконец-то народные избранники в Думе занялись вопросом русских, проживающих в Российской Федерации и составляющих 80 процентов населения. Мне это особенно приятно, поскольку я уже неоднократно обращала внимание читателей, что русские и россияне или русскоязычные - это не одно и то же. Мое внимание привлекло предложение по поправке в Конституцию Константина Затулина.
 
Фонд Русский мир
ЛЕТОПИСЬ, ISSN 1846-8756
ИЗДАТЕЛЬ
РУССКИЙ КУЛЬТУРНЫЙ КРУГ
www.ruskaljetopis.hr

Главный редактор
Катарина Тодорцева Хлача
rinahlača@gmail.com
ruskikulturnikrug@gmail.com
GSM +385 921753826
Модераторы
Катарина Тодорцева Хлача
Виктория Тодорцева
Отдел новостей и реклама
Виктория Тодорцева

Дизайн, фотографии
Елена Литвинова
Ненад Марьян Хлача
Корректура
Евгения Чуто (русский)
Ненад Марьян Хлача (хорватский)

Перевод
Катарина Тодорцева Хлача
Виктория Тодорцева

Техническая поддержка
Тимошенко Дмитрий
Интернет-журнал издается при содействии
Фонда «РУССКИЙ МИР»

Все авторские права защищены законом

Затраты на реализацию Проекта частично покрыты за счет Гранта, предоставленного фондом «Русский мир».
 
IMPESUM
LJETOPIS, ISSN 1846-8756
IZDAVAČ
SAVEZ RUSA RH
www.ruskaljetopis.hr

Glavna urednica
Katarina Todorcev Hlača
rinahlača@gmail.com
ruskikulturnikrug@gmail.com
GSM +385 921753826
Moderatori
Katarina Todorcev Hlača
Viktorija Todorceva

Odjel „Novosti iz Rusije“
i reklama
Viktorija Todorceva

Dizajn, fotografiji
Jelena Litvinova
Nenad Marijan Hlača
Lektura
Eugenija Ćuto (ruski)
Nenad Marijan Hlača (hrvatski)

Prijevod
Katarina Todorcev Hlača
Viktorija Todorceva

Tehnička podrška
Timoshenko Dmitrij
Časopis izlazi u skladu sa
«Zakonom o elektroničkim medijima»
NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13

Sva autorska prava zakonom su zaštićena

Glasilo izlazi uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine RH