Октябрь 2019


ISSN  1846-8756

Событие месяца

„Lipovljanski susreti“ - primjer i praksa u promicanju uzajamne tolerancije, povjerenja i suživota.

Najveća kulturna i društvena manifestacija stvaralaštva nacionalnih manjina RH „Lipovljanski susreti“, koja je ove godine održana 25-27. kolovoza  pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović utemeljena je 1976. godine, a nakon stanke od 20 godina, obnovljena je 2010. godine ove godine je održana osmi put.

U subotu, 26. kolovoza okupljene ispred velike pozornice u centru Lipovljana pozdravio je domaćin, načelnik općine Lipovljani i predsjednik Organizacijskog odbora „Lipovljanskih susreta“ Nikola Horvat koji je naglasio da posebnost, prepoznatljivost Lipovljana  upravo je to bogatstvo različitosti zbog kojih Lipovljani svake godine u kolovozu postaju nezaobilazan dio Hrvatske, ali i europske kulturne baštine.

O važnosti manifestacije  i očuvanju tradicijske baštine svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj govorio je i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer. On je naglasio  da „Susreti“ moraju poslužiti kao primjer i praksa u promicanju toliko nužne uzajamne tolerancije, povjerenja i suživota.

Saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin uz čiju je svestranu pomoć u ovogodišnjoj manifestaciji sudjelovala mnogobrojna Zajednica Talijana iz Umaga, zahvalio je organizatorima da on i njegovi sunarodnjaci prisustvuju ovako lijepoj manifestaciji.  

Glavni pokrovitelj ovogodišnjih “Lipovljanskih susreta“  gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, naglasio je kako mu je zadovoljstvo, sreća i ponos što je Grad Zagreb pokrovitelj ove hvalevrijedne manifestacije.  Istaknuo je da zbog očuvanja multietničnosti i multikulturalnosti iznimno je važno podržati manifestaciju koja šalje poruku mira i tolerancije.

„Lipovljanski susreti“ službeno je otvorio izaslanik predsjednice RH i župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić koji je tom prilikom rekao da nacionalne manjine u Lipovljanima žive složno s hrvatskim narodom, njegujući kulturnu baštinu svojih predaka, a čuvanje prošlosti je jamstvo budućnosti.

Na početku kulturno-umjetničkog programa mješoviti zbor „Lira“ iz Lipovljana otpjevao je hrvatsku himnu, nakon čega je uslijedila i europska himna „Oda radosti“ koju je otpjevala sa svojim bendom „Trio“ Nina Kraljić.

U programu manifestacije ove godine sudjelovalo je deset KUD-ova koji su predstavili kulturu i tradiciju češke, mađarske, slovačke, srpske, makedonske, bošnjačke i talijanske nacionalnih manjina.

Nešto ranije taj dan u dvorani Narodne knjižnice i čitaonice Lipovljani o potrebama i problemima pripadnika nacionalnih manjina govorilo se na Okruglom stolu, stručnom skupu u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Općine Lipovljani. Ove godine tema stručnog skupa bila je „Zaštita manjina i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva“.  

U ulozi moderatora nastupio je dugogodišnji član organizacijskog odbora manifestacije Josip Krajči. On je pozdravio nazočne visoke goste i uzvanike: zastupnika za mađarsku nacionalnu manjinu i potpredsjednika Kluba zastupnika nacionalnih manjina Roberta Jankovića, izaslanicu gradonačelnika Zagreba Natašu Jovičić, predstavnicu ruske nacionalne manjine grada Zagreba Galinu Kovačević, predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije Dušana Polimca, predstavnika mađarske nacionalne manjine u Sisačko-moslavačkoj županiji Ivana Vargu, predsjednika saveza Slovaka RH Mirka Vavru, , predsjednicu Saveza Čeha RH Ana-Mariju Štruml-Tuček, ravnateljicu NIU „Jednota“ Lidiju Dujmenović, načelnika općine Lipovljani Nikolu Horvata, te predstavio izlagače: predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandra Tolnauera i predstojnika Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branka Sočanca.

Josip Krajći pozdravio je u ime organizacijskog odbora Lipovljanskih susreta. Branko Sočanac ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Aleksandar Tolnauer.  

Dobrodošlicu prisutnima izrazio je načelnik općine Lipovljani Nikola Horvat koji se posebno osvrnuo na temu Okruglog stola i naglasio da mediji imaju važnu ulogu u zastupanju etničke raznolikosti, imaju utjecaj na javno mišljenje u poticanju poštivanja ljudskih prava ali to još uvijek nije prepoznatljivo kao prioritet i važan zadatak.  

Kratki osvrt na 15 godina Zakona o nacionalnim manjinama ponudio je prisutnima ravnatelj ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branko Sočanac.

Odmah na početku on je naglasio da govoriti o nacionalnim manjinama nikad nije jednostavno ne samo u Hrvatskoj nego u svim višenacionalnim državama gdje stupanje demokracije karakterizira ujedno i stupanj zaštite tih nacionalnih manjina.

2002 godine je donijet Zakon o pravima nacionalnih manjina koji se s pravom može nazvati kamenom temeljcem kada je riječ o zaštiti nacionalnih manjina. Uvedene su nove kategorije: Savjet, Vijeća nacionalnih manjina, predstavnici nacionalnih manjina, a broj zastupnika u Hrvatskom saboru je povećan na osam. Sve 22 nacionalne manjine našli su mjesto u preambuli ustava Republike Hrvatske što je dalo dodatni značaj zaštiti. Otada se može govoriti o kvalitetnom skoku u njihovoj zaštiti.

Ured za prava nacionalnih manjina zajedno sa Savjetom za nacionalne manjine na godišnjoj razini organizira nekoliko okruglih stolova u cijeloj Hrvatskoj prema rezultatima te se može donijeti zaključak da unatoč tome da Ustavni zakon postoji već 15 godina u nekim dijelovima još i dalje se ne zna da on uopće postoji. Oni koji znaju da taj zakon postoji, ne znaju što u njemu piše, oni koji znaju što piše, nedovoljno koriste te mogućnosti. Prvenstveno se to odnosi na same predstavnike nacionalnih manjina i Vijeća za nacionalnih manjine. Na lokalnoj razini ne postoji dovoljno razumijevanja između lokalnih vlasti i vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i to je problem rješenje kojeg treba naći.

Europska unija nema nekakvog zajedničkog mehanizma koji bi uređivao stanje nacionalnih manjina u pojedinim državama. To je prepušteno svim višenacionalnim državama. S druge strane postoji snažan mehanizam Vijeća Europe - Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i Povelja o regionalnim jezicima - dva značajna međunarodna instrumenta koje vrši snažan pritisak na države.

Bitan je dijalog, umijeće slušanja drugog, uvažavanja drugog, jer bez obzira što se danas govori o multikulturalizmu u Hrvatskoj ima prostora za svakoga, završio je svoj osvrt Branko Sočanac.

Predsjednik Savjet za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer podsjetio je prisutne da Savjet svih ovih godina dosta se bavio ulogom medija u demokratizaciji hrvatskog društva jer u suvremenom svijetu ništa nije usporedivo sa značajem informacija i medija. Svi ciljevi, modeli njihovog ostvarivanja i uspješnost ovisi o dostupnosti i upravljanja informacijama.

HRT prema Zakonu o nacionalnim manjinama i prema zakonu o Hrvatskoj radio-televiziji i prema ugovoru s Vladom, kao javni servis ima obavezu pratiti nacionalne manjine sukladno njihovoj zastupljenosti što korespondira s popisom stanovništva.

U izvješću o zastupljenosti, proizvodnji i provedenim programima na HRT-u za 2016. Godinu stoji da je 4 programa 365 dana i 24 sata emitiranja u informativnim emisijama nacionalnim manjinama posvetilo 5 sati, 15 minuta, 15 sekundi. Kad se to zbroji s Prizmom i Manjinskim mozaikom, to na godišnjoj razini iznosi 54 sata, 12 min i 17 sekundi, odnosno prema metodologiji samoj HRT 0,37 posto naspram 7,67 posto pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2001. godine.   

Obzirom da se Hrvatska Vlada sprema potpisati novi ugovor s HRT-om od 1. siječnja 2018 do 31.prosinca 2022., Savjet za nacionalne manjine je poslao očitovanje na projekt dogovora u kojem stoji da se u članku 47. nadopuni:

  • posebno posvećivati pozornost edukaciji novinara pripadnika nacionalnih manjina koji se služe jezicima nacionalnih manjina ili rade emisije na jezicima nacionalnih manjina kao i novinara koje obrađuju teme vezane za nacionalne manjine.

  • HRT mora osigurati uključivanje manjinskih tema u sve svoje emisije i radijske programe kao integrirajući medijski model a ne da ga getoizira.

  • HRT mora informirati u programima, te osigurati praćenje izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina.

Savjet je također predložio izradu i objavljivanje uredničkih smjernica koje bi obvezale urednika da pojačano i kontinuirano kontrolira odnos prema programu u smislu suzbijanja pojava i tema govora mržnje, rasizma, šovinizma, homofobije i vjerskog fundamentalizma.

Svi su prijedlozi prihvaćeni, sada treba pričekati da li će se to i ostvariti u praksi.

Potpredsjednik Odbora za nacionalne manjine i saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine. Robert Jankovič obavijestio je prisutne da je Klub nacionalnih manjina u 6 mjeseci rada u novom sazivu u program Vlade uspio uvrstiti posebno poglavlje o nacionalnim manjinama. Na web stranici Vlade objavljena je odluka o usvajanju operativnog programa za nacionalne manjine 2017-2020.

„Ovo je prvi put da je detaljno pojašnjeno što želimo napraviti. – rekao Robert Janković. - Za sve manjine su vrlo detaljno navedene obveze za koje ministarstva moraju provoditi jer slijedi faza proračuna za 2018“.

U kulturni program ovogodišnjih Lipovljanskih susreta bila je uvrštena izložba pod nazivom „Reprezentativna lista nematerijalne baštine Slovačke“. O njoj, kroz 14 postaja putujuće izložbe ispričao je gostima predsjednik Matice slovačke Lipovljani Josip Krajči.

Narodne nošnje, tradicijske predmete, jela, kolače i druge proizvode tijekom drugog dana manifestacije izlagali su članovi udruga i društava nacionalnih manjina.

Katarina Todorcev Hlača

08 сентября 2017г.

U Hrvatskom narodnom kazalištu u rujnu prošao je 13. međunarodni festival Sanktpeterburške kazališne sezone. Međunarodni festival Sanktpeterburške kazališne sezone su otvorili: Dubravka Vrgoč, intendantica HNK u Zagrebu, Elena Razdorskaja, zamjenica predsjednika odbora za kulturu St.Peterburga, Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Milana Bandića te Viktor Minkov, direktor Međunarodnog festivala Sanktpeterburške kazališne sezone.
Kazališna sezona 2019./2020. predstavljena je konferencijom za medije u srijedu, 29. svibnja u 12 sati u foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Вот уже восьмой год подряд депутат Городского собрания Города Загреба от русского национального меньшинства устраивает традиционный прием для своих избирателей в честь Дня России.
Sudionici zagrebačke akcije koja je u Hrvatskoj dobila naziv „Besmrtni partizanski odred“ prošli su ulicama Zagreba 8. svibnja. Akcija je dobila naziv u spomen na sudionike rata koji su organizirali partizanski pokret za borbu protiv fašizma i koji je otišao u šumu 22. lipnja, na dan napada na Sovjetski Savez.
С 27 по 31 марта, после большого перерыва, в Загребе прошел фестиваль русского кино «Фильмушка». Программу фестиваля составили современные художественные фильмы, а также фильмы, ставшие классикой советского кинематографа.
Asocijacija mladeži ruskih sunarodnjaka u Hrvatskoj zajedno s udrugom ruskog govornog područja u Međimurju „Kalinka“ uz potporu Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, ruske vladine agencije za međunarodnu suradnju na području jezika, kulture, znanosti, umjetnosti, obrazovanja i sporta, a također za podršku ruskim sunarodnjacima u inozemstvu «Rossotrudničestvo» i turističkog informativnog centra Grada Zagreba organizirali su 10. ožujka u parku Zrinjevac Rusku «Maslenicu» - nešto poput Fašnika na koju su pozvali sunarodnjake i sve koji vole rusku kulturu i žele saznati nešto novo o ruskim narodnim običajima, odnosno za sve koji su se našli u nedjelju na Zrinjevcu.
На росссийских сайтах, рекламирующих выставки яхт и катеров, как правило, нет Хорватии. А зря! Туристам хорошо известны чудесные пляжи, хорошая кухня, спокойный отдых на адриатическом побережье Хорватии, а вот посетить хорватские ярмарки-выставки туристам недосуг. Наверное, из России ехать с Хорватию посмотреть на кораблик и вправду далековато, но вот наши многочисленные соотечественники из Европы не пожалеют, если в феврале «заглянут на огонек» в Загреб.
Zborovi pet nacionalnih manjina održali su 8. siječnja koncert božićnih pjesama na materinskom jeziku u Zagrebačkoj katedrali. Svaki zbor, a sudjelovali su; mješoviti pjevački zbor Bohemia Češke besede Zagreb, mješoviti pjevački zbor Mađarskog kulturnog društva „Ady Endre„ Zagreb, vokalna grupa “Wisla“ poljske kulturne udruge „Mikolaj Kopernik“ iz Zagreba, zbor ruske nacionalne zajednice iz Zagreba „Rjabinuška“ i mješoviti pjevački zbor “Slovenski dom Zagreb”. Otpjevali su po nekoliko pjesama na materinskom jeziku, te na kraju jednu kiticu pjesme “Tiha noć”.
Živimo u teškim vremenima. Uostalom, da li je ikada bilo drugačije?... Stres prati naš život ali postoji i lijek koji se zove umjetnost. Taj čarobni svijet mašte, ljepote i zaborava mi odlazimo i kada smo sretni i kada smo tužni. Odlazimo u svijet koji je nama nadomak ruke kao što su dobra knjiga, zanimljiva izložba ili izuzetna predstava.
Отель "Краль" в Доньем Кралевце уже не первый год принимает гостей со всей Хорватии на праздник, который проводит общество русскоговорящих в Меджимурье "Калинка" - День русской культуры с обязательной русской кухней на меджимурском столе.
В 2018 году фестиваль «Musica Maxima» представил зрителям свое десятое издание. В течение 10 лет было интересно наблюдать за тем, как родился и развивался фестиваль, как изменялась концепция, состав участников и программа.
Svečanost otvorenja ovogodišnjih „Lipovljanskih susreta“, koji su prošli pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović održana je uz nazočnost velikog broja počasnih gostiju i uzvanika i više tisuća posjetitelja održana je 25. kolovoza na velikoj pozornici u centru Lipovljana. Ove godine zemlja partner manifestacije bila je Kanada.
Указом президента Российской Федерации Владимира Путина под номером 425 от 18 июля 2018 года мэр Загреба Милан Бандич награжден орденом Дружбы «за заслуги в укреплении дружбы и сотрудничества между народами».

Страницы

< Предыдущая  |  Следующая >

1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |

Колонка редактора
Катарина Тодорцева Хлача
Недавно рассказали историю, которая с одной стороны рассмешила, а с другой, вынудила опять вернуться к теме политики национальных меньшинств в Хорватии.
Литературная гостиная
Katarina Todorcev Hlača
Kazalište „Gavran“ je premjerno izvelo novu predstavu svog osnivača i jedinog autora-dramaturga Mire Gavrana „Sve o muškarcima“.
Книжная полка
Enerika Bijać
U okviru manifestacije „Međunarodni mostovi književnosti i umjetnosti“ u knjižnici Bogdan Ogrizović 25. rujna predstavljena je knjiga Kruh naš nasušni - panorama suvremenog slavenskog pjesništva u izdanju Slavenske akademije umjetnosti i književnosti sa sjedištem u Bugarskoj. Akademija već 13 godina okuplja književnike i promiče, kulturu svih slavenskih zemalja na međunarodnom festivalu poezije „Slavenski zagrljaj“, a knjiga je jedna u nizu edicije.
Анонс событий
Od 12. do 17. rujna 2019. godine u Zagrebu će se održati XIII. Međunarodni festival Sanktpeterburške kazališne sezone. Publici će biti predstavljene četiri predstave vodećih kazališnih redatelja iz Sankt-Peterburga, Sjeverne prijestolnice Ruske federacije te izložba mladog ruskog umjetnika, fotografa, Pavla Frančišina.
Юридическая консультация
До мая этого года заявление о выезде за пределы России и назначении пенсии подавалось в отделение Пенсионного фонда России по месту жительства человека. Сейчас это можно сделать в любом отделении фонда вне зависимости от адреса регистрации человека. Также постановление закладывает принцип экстерриториальности для подтверждения факта нахождения человека в живых.
 
Фонд Русский мир
ЛЕТОПИСЬ, ISSN 1846-8756
ИЗДАТЕЛЬ
РУССКИЙ КУЛЬТУРНЫЙ КРУГ
www.ruskaljetopis.hr

Главный редактор
Катарина Тодорцева Хлача
rinahlača@gmail.com
ruskikulturnikrug@gmail.com
GSM +385 921753826
Модераторы
Катарина Тодорцева Хлача
Виктория Тодорцева
Отдел новостей и реклама
Виктория Тодорцева

Дизайн, фотографии
Елена Литвинова
Ненад Марьян Хлача
Корректура
Евгения Чуто (русский)
Ненад Марьян Хлача (хорватский)

Перевод
Катарина Тодорцева Хлача
Виктория Тодорцева

Техническая поддержка
Тимошенко Дмитрий
Интернет-журнал издается при содействии
Фонда «РУССКИЙ МИР»

Все авторские права защищены законом

Затраты на реализацию Проекта частично покрыты за счет Гранта, предоставленного фондом «Русский мир».
 
IMPESUM
LJETOPIS, ISSN 1846-8756
IZDAVAČ
SAVEZ RUSA RH
www.ruskaljetopis.hr

Glavna urednica
Katarina Todorcev Hlača
rinahlača@gmail.com
ruskikulturnikrug@gmail.com
GSM +385 921753826
Moderatori
Katarina Todorcev Hlača
Viktorija Todorceva

Odjel „Novosti iz Rusije“
i reklama
Viktorija Todorceva

Dizajn, fotografiji
Jelena Litvinova
Nenad Marijan Hlača
Lektura
Eugenija Ćuto (ruski)
Nenad Marijan Hlača (hrvatski)

Prijevod
Katarina Todorcev Hlača
Viktorija Todorceva

Tehnička podrška
Timoshenko Dmitrij
Časopis izlazi u skladu sa
«Zakonom o elektroničkim medijima»
NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13

Sva autorska prava zakonom su zaštićena

Glasilo izlazi uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine RH