35. godina Černobilske katastrofe

Černobilska katastrofa je sovjetska nuklearna nesreća koja se 1986. godine zbila u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini na sjeveru zemlje, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu. Točno u 1 sat i 23 minute, 26. travnja 1986. godine, došlo je do eksplozije na 4. reaktoru Černobilske nuklearne elektrane.

Nad oštećenim reaktorom ubrzo je sagrađen sarkofag koji je trebao štititi okoliš od daljnje radijacije, a između njega i zgrada koje su i dalje bile u uporabi sagrađena je betonska barijera ukupne debljine 200 metara.

Godine 1991. u odjeljenju 2. reaktora izbio je požar pa je rad 2. reaktora obustavljen. Reaktor 1. je prestao s radom u studenom 1996. godine, u sklopu dogovora Ukrajine i međunarodnih organizacija za zaštitu i sigurnost okoliša te IAEA-a, a   15. prosinca 2000. godine isključen je i 3 reaktor, čime je posve zaustavljen rad nuklearne elektrane Černobil.

Černobilska katastrofa pokrenula je borbu europskih organizacija protiv europskih nuklearnih postrojenja i buđenje dublje ekološke svijesti koja se proširila cijelim svijetom. Posebnim političkim naporima aktualne ukrajinske vlasti su 2005. godine pokrenule svjetsku akciju kvalitetne i dugotrajne sanacije mjesta nesreće i zbrinjavanja štetnog otpada i materijala.

Eksplozija izazvala je radijaciju 200 puta veću nego u Hirošimi. Pretpostavlja se da je zbog toga umrlo 4000 ljudi, a posljedice je na neizravan način osjetilo oko 5 milijuna ljudi.

Masovne količine radioaktivnih čestica izdigle su se 1500 metara iznad zemlje te su nošene vjetrom krenule prema europskim zemljama. Većina njih, čak 70 posto, završile su u susjednoj Bjelorusiji, koja je imala još većih dodatnih posljedica nakon eksplozije nego sama Ukrajina.

Svoje domove napustilo je 110.000 ljudi koji su živjeli u zabranjenoj zoni, odnosno u krugu 30 kilometara oko elektrane. Iznenađujuće, više stotina ljudi odbilo je iseliti se iz svoje kuće, bez obzira na upozorenja o štetnosti radijacije.

Radioaktivni materijal se još uvijek nalazi u raspadajućem cementnom sarkofagu sagrađenom preko reaktora nakon nesreće. Novi masivni omotač je sagrađen preko postojećeg, ali i on će trajati samo 100 godina.

Posljedice na prostor oko Černobilske nuklearne elektrane i napuštenog grada Pripjat u kojem su živjeli zaposlenici nuklearke takve su da stručnjaci predviđaju kako ovo mjesto neće biti naseljivo još narednih barem 900 godina, a neki tvrde i 20.000 godina.

Ono što se danas može vidjeti na mjestu katastrofe je prilično strašno. Od razrušenih stambenih zgrada, škola u kojima su pobacane gas maske te bolničkih kreveta na kojima leže jezive lutke. Tim se lutkama odaje počast svoj djeci koja su nekad živjela na ovom području.