ISSN 1846-8756   Апрель 2021
Хорватия: культура, туризм, экономика

Predstavom „Idiot“ Zagrebački HNK završio 2019.

Predstava „Idiot“ Dostojevskog kojim u režiji Vasilija Senina zagrebački HNK završio 2019. Godinu izazvala je toliko polarne reakcije kritike, što nevoljko se može usporediti s romanom Bulgakova „Majstor i Margarita“ prema kojem nitko od onih tko uopće čita knjige nije ostao ravnodušan. Njega ili se voli, ili se mrzi.

Izgleda da s predstavom dogodio se isti paradoks. 

Za primjer.
Nataša Govedić u Novom listu (Rijeka)

Premijera 'Idiota' u zagrebačkom HNK: Plitko i isprazno banaliziranje Dostojevskog

Sve je tu falš. Plitko pročitano, bezvoljno odigrano, kičasto, grubo, falsetno, isprazno patetično. Paradu izvedbenih klišeja vodi glumac Luka Dragić, ni u jednom prizoru emocionalno ne rezonirajući s ulogom kneza Miškina za koju je angažiran

Trosatni »Idiot« ruskog redatelja Vasilija Senjina u zagrebačkom HNK-u scenografski je i kostimografski osmišljen kao da smo na samom početku osamdesetih godina prošlog stoljeća: krinoline i drvena konstrukcija salona koja se u nekoliko kratkih prizora diže uvis. A odigran je kao da većini glumaca nije stalo do predloška F. M. Dostojevskog ni u kojoj epohi. Sve je tu falš.

Plitko pročitano, bezvoljno odigrano, kičasto, grubo, falsetno, isprazno patetično. Paradu izvedbenih klišeja vodi glumac Luka Dragić, ni u jednom prizoru emocionalno ne rezonirajući s ulogom kneza Miškina za koju je angažiran. Dragić nastupa kao da je ono što ljude kod Miškina osvaja tek malo usrdnija nasmiješenost (inače tipična za nastupe trgovaca, a ne vizionara).

…Sama činjenica da je redatelj pustio glumca da napravi tako površnu ulogu mnogo govori o samom redatelju, inače domaćoj publici poznatom po prethodnom nizu bezidejnih predstava koje je režirao po Hrvatskoj.

Poseban i stalno sve veći problem glumačkog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu je i glumačka dikcija, bolje rečeno sustav brzinskog mumljanja replika, koje po čujnosti ne dopiru dalje od trećeg reda partera.

Na premijeri »Idiota« veliki dio publike tijekom izvedbe i za vrijeme pauze komentirao je da doslovce ne čuju glumce, toliko je narušena zvučna slika izvedbe. To nije samo slučaj »Idiota« (tijekom čije je pauze značajan dio publike napustio gledalište), nego sustavne nebrige za scenski jezik u središnjoj nacionalnoj kazališnoj kući.

U Senjinovoj predstavi i u dramaturgiji Mirne Rustemović, ideje se plasiraju kao da su u pitanju prezentacije nove marke mobitela. Ova verzija je tanja, ova je međutim savitljivija, a ova ima više gigabajta kulturanog pamćenja. Ideje se izgovaraju tonom prezentacije komercijalnih proizvoda, uz power-point projekcije turističkih veduta (na stražnjem planu scene publika može pratiti fotografije Peterburga i fotografije Jadranke Đokić u roli »dive« Nastasje Filipovne).

Zato što nikoga najiskrenije nije briga za ideje Dostojevskog, do kraja izvedbe ne stiže se dalje od pitanja tko je tu u koga zaljubljen: ljubi li Miškin više Aglaju ili Nastasju Filipovnu? Hoće li Rogožin ubiti svoju ljubavnicu? Ah, mogao bi. I gle, stvarno je ubije. Oh, strašno. Malo ozbiljnija dramaturgija onda bi eliminirala iz igre ostatak likova. Jer za scenski ljubavni četverokut, ostatak ekipe stvarno je višak.

Kako se ipak pojavljuju na sceni, nabrojimo ih: Alen Šalinović igra Jepančina, Barbara Vicković je njegova supruga Jelizaveta, Olga Pakalović glumi Aleksandru Jepančinu, Iva Mihalić Adelaidu Jepančinu. Nedovoljno dramaturški razrađen, u romanu veoma važan lik Tockog, utjelovljuje Goran Grgić. Milan Pleština je general Ivolgin, Vanja Matujec mu je supruga Nina Ivolgina, dok im djecu igraju Tin Rožman (Kolja), Dušan Bućan (Ganja) i Ana Begić Tahiri (Varja). Franjo Kuhar je Lebedev, Damir Markovina igra Ferdiščenka. U manjim ulogama pojavljuju se Jelena Otašević Babić, Silivio Vovk, Kristijan Potočki i Marin Klišmanić. Redatelj i dramaturginja nisu znali što bi sa svim tim likovima, pa se oni malo motaju stražnjim planom pozornice, drže čaše u ruci, šetkaju.

Uzaludno je čak govoriti o tome imaju li likovi na HNK-ovoj sceni ideale i jesu li ti ideali u većoj mjeri destruktivni ili konstitutivni po njih. Sve ono o čemu bi se moglo pisati u povodu »Idiota« – pri čemu dosta važnu ulogu igra i ismijavanje okrutno ispraznog života ruske aristokracije – ovdje je suvišno jer ne vidimo ni redateljski ni dramaturški ni glumački RAZLOG za ovu predstavu.

Nasuprot tome na portalu tportal.hr  i kazališna kritičarka Nina Ožegović (Zagreb) ima sasvim suprotno mišljene o predstavi:

Predstavom 'Idiot' Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, premijerno izvedenoj u ponedjeljak navečer u zagrebačkom HNK, dobili smo inovativno postavljeno i misaono poticajno veliko kazališno djelo, kojim je ruski redatelj Vasilij Senjin spojem magije, poetičnosti i ironije, te uz izvrstan glumački ansambl, koji je ostavio srce na sceni, pokazao kako se postavljaju klasici u današnjem kontekstu.

Postavljanjem 'Idiota' Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, jednog od najvećih romana ruske i svjetske literature, koji nije igrao na sceni zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta gotovo 60 godina, taj je teatar dobio odličnu predstavu, koju je publika nakon premijerne izvedbe ispratila s gromoglasnim pljeskom.

Za to je najzaslužniji ruski redatelj Vasilij Senjin, ujedno i autor adaptacije te scenograf, kojega zagrebačka publika pamti po izvrsnim predstavama 'Ana Karenjina' i 'Galeb', postavljenima u ZKM-u prije petnaestak godina. On je 'Idiota', ljubavnu dramu o patnji, pohlepi za novcem i društvenom licemjerju, postavio kao inovativno, dinamično i zanimljivo te misaono poticajno kazališno djelo, u kojem je iskazao perfekcionizam kroz sve kazališne elemente, od scenografije i kostima do opojne glazbe i video projekcija te sposobnost da iz glumačkog ansambla izvuče maksimum.

Rezultat takvog pristupa je književni klasik insceniran iz današnjeg konteksta, u kojem se prožimaju i nadopunjuju poetično i ironično te magično i vizualno atraktivno, i koji živošću i uvjerljivim i vrlo životnim glumačkim interpretacijama na čelu s izvanrednom Jadrankom Đokić korespondira s publikom.

U predstavi je vrlo dojmljiva scenografija koja s jedne strane svojim shabby šik stilom djeluje oronulo, a s druge ukazuje na klaustrofobičnost sanatorija i općenito ustajalost društvene zajednice, koju Senjin kao autor scenografije rastvara u drugom dijelu, stvarajući magične prizore u kojima dominiraju slika punog mjeseca i nizovi visećih prozora/vrata.

Crno-bijele video snimke Tome Zidića koje prikazuju ljepote Sankt Petersburga, jurećeg vlaka, te fizionomije glavnih junaka vrlo su efektne i funkcioniraju kao poveznica između prošlosti i sadašnjost, odnosno, svijeta koji je nestao i ovog u kojem živimo. Kostimi Doris Kristić su visoko estetizirani, posebno ženski, a glazba (Ozren K. Glaser, Vladimir Bjičkovskij, Igor Esipovič), predstavi donosi poseban ugođaj, posebno u djelovima gdje je korišten ruski etno. Također, posebno su izražajni zadnji prizori predstave u kojima se ispred mrtvog tijela Nastasje Filipovne Knez Miškin u interpretaciji Luke Dragića doslovno slama, a Bojan Navojec kao Ganja proročanski izjavljuje 'Sad je gotovo'.

Senjin je poznat kao redatelj koji donosi svoju viziju ruskih klasika, a taj glas u potpunosti je opravdao i ovim suvremenim čitanje, koje će sigurno naići na oponente i nezadovoljnike. On u ovoj verziji 'Idiota', uz asistenciju dramaturginje Mirne Rustemović, naglasak nije stavio na moralne dvojbe glavnog junaka – dobrodušnog kneza Miškina nego na temu ljubavi i lik Nastasje Filipovne, iznimno lijepe ali siromašne žene, koja je spletom otegotnih okolnosti, kao siroče, postala ljubavnica svoga mecene, dakle, prezrena žena, i time izazvala sablazan tzv. društvenog establišmenta. U tom kontekstu, njegov se 'Idiot' može doživjeti i kao komad koji na krilima feminističke misli kritizira patrijarhat vremena F.M. Dostojevskog, a također i ovog sadašnjeg, pokazujući da se zapravo u odnosu prema ženama malo toga promijenilo.

Zbog svega nabrojanog predstava 'Idiot' djeluje vrlo suvremeno i aktualno, ponajviše zato što u današnjem vremenu koje stalno ekvilibrira na granici spektakla i ironije, u kojem se traže nove definicije ljevice i desnice, u kojem se inzistira na užitku i gdje sposobnost zgrtanja novca postaje mjerilo uspješnosti, pokušava tragati za smislom i istinom, te vratiti čovjeka 21. stoljeća onome unutarnjem i zaboravljenom.

 

Vau!!! Kako bi rekla moja kćer. Zanimljivo.

Odlazak publike iz zala i burne ovacije u jednom flakonu.

Idemo malo istražiti autorice članaka.

Nina Ožegović, dr. sci. članica Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.Stručnjak za komunikacijske tehnologije, autor Nacionala i mnogih portala

Nataša Govedić  teatrologinja, kazališna kritičarka , antologičarka koja predstavlja autoritet, a ponekad i “strah i trepet” hrvatske kazališne scene.

U prilog drugog autora još jedno negativno profesionalno mišljenje Natalije Vorobjove Hržić koja također nazvala predstavu „proval“ a onda to obrazložila približno istim riječima kao i Govedić.

ALI! Išla sam istraživati zapravo jer se meni predstava jako svidjela pa bilo je zanimljivo analizirati zašto su mišljenja tako oprečna?

Izgleda da odgovor u odnosu prema djelima odnosno liku i djelu Fedora Mihajloviča. Recimo, ja ne podnosim njegove romane, likove, njihove intelektualne i psihološke dileme, a naročito izmišljene patnje. Istini za volju, ne bi ni otišla pogledati predstavu po Dostojevskom da nju nije režirao Vasilij Senin kojeg poznajem još otkad smo radili na predstavi „Ana Karenina“.

Zaključak . Tko je zaljubljen u djela Dostojevskog, bolje da ne gleda ovu verziju, a onaj tko ga ne voli, može slobodno kupovati kartu i uživati u predstavi.

P. S. U siječnju je predstava je rasprodana

 

Katarina Todorcev Hlača

03 января 2020 г.

Izložba „Pisanice“, splet hrvatskih i ruskih tradicija

U Etnografskom je muzeju otvorena izložba „Pisanice — splet hrvatskih i ruskih tradicija“ na kojoj su predstavljeni tradicijski i suvremeni načini ukrašavanja i izrade pisanica dijela Rusije i crvene Moslavine.

Первая выставка в цикле «Искусство перед Художественным павильоном»

Цикл открывает выставка художника, чьи работы считаются провокационными. Выставка представляет собой инсталляцию «Порядок» («Ordnung») скульптора среднего поколения из города Осиека Тихомира Матиевича.

Izložba „KULTURNI ŽIVOT RUSKE EMIGRACIJE U DUBROVNIKU I NASLJEĐE BALERINE OLGE SOLOVJOVE“

U sklopu projekta „Luka sanjara“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije „Kreativna Europa“ organizirana je izložba „Kulturni život ruske emigracije u Dubrovniku i nasljeđe balerine Olge Solovjove“

Monumentalna pojava zvana VLADIMIR VISOCKI

Poznata rusko-hrvatska književnica Natalija Vorobjova Hržić na promociji zbirke pjesama Vladimira Vysockog „MOJ CILJ – HORIZONT“ u svom poznatom ekspresivnom stilu pripovijedanja dočarala je karizmatičnu osobnost Vladimira Visockog.

Institut Puškin sudjelovao je na Danu ruske kulture

"Dan ruske kulture" održan je 19. rujna 2020. u slikovitom istarskom gradu Svetvinčentu. Manifestaciju je po prvi puta organizirala Udruga ruske nacionalne manjine u Istarskoj županiji "Ruski dom". Pozivu za sudjelovanje odazvao se i Centar ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin".

Bista Sergeja Jesenjina otkrivena u Opatiji

Bista znamenitog ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina, dar ruskog veleposlanstva u povodu odlaska Anvara Azimova s dužnosti veleposlanika u Hrvatskoj, svečano je otkrivena u Parku Angiolina u Opatiji.

Prva hrvatska olimpijada iz znanja ruskog jezika

5. lipnja 2020., uoči Dana ruskoga jezika i Puškinova rođendana, provedena je Prva hrvatska Olimpijada iz znanja ruskog jezika. Organizatori I. Olimpijade iz znanja ruskog jezika u Hrvatskoj bili su Rossotrudničestvo u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Centar „Institut Puškin“ Pula, Hrvatska.

Землетрясение в Загребе. Кто виноват и что делать?

С 22 марта прошло две недели. Коронавирус и землетрясение разделили жизнь в Загребе на «до» и «после». И дело даже не в том, что эти события произошли, а в том, что мы в один ужасный день проснулись с осознанием, что после окончания пандемии и обновления Загреба это может произойти вновь и никто не знает, когда и где. Больше того, если с вирусом государство все-таки успешно пока справляется и человек может быть относительно спокоен, что в случае заразы будут приняты меры, то с землетрясением все обстоит иначе.

Jedinstveni projekt HNK u Zagrebu i 24sata

Jedinstveni projekt HNK u Zagrebu i 24sata, pokrenut u želji da gledatelji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imaju priliku gledati predstave i u vrijeme kada je kazalište zatvoreno, u samo nekoliko dana izazvao je iznimno veliki interes gledatelja..

Izložba grafika Meera Akselroda u galeriji " Shira»

Izložba "Nacistička okupacija u grafičkim radovima Meera Akselroda" otvorena je 27.veljače u izložbenoj galeriji Shira. Posjetitelji izložbe u Hrvatskoj dobili su priliku vidjeti tridesetak slikarskih i grafičkih radova iz ciklusa „Njemačka okupacija“ koje odražavaju užas života na okupiranim područjima ali i masovni pokret otpora.

GRUNTOVČANI u Kerempuhu

„U tijeku su glumačke probe nove Kerempuhove predstave “Gruntovčani” Mladena Kerstnera i Borisa Svrtana, premijera koje će se održati u nedjelju, 8. ožujka 2020., u režiji Borisa Svrtana i Rajka Minkovića. Kazališni tekst nastao je adaptacijom Kerstnerove žufke komedije “Weekend u Gruntovcu” koja je izvođena u kazalištu Komedija 70-ih godina, ali nije nikad ekranizirana“

Dvije premjere baleta „Orašar“ u Hrvatskoj

U zagrebačkom HNK „Orašar“, jedan od najljepših baleta na svijetu, premijerno izveden 29. studenog u koreografiji Vladimira Malakhova pod ravnanjem Diana Tchobanova, dok premjera predstave „Orašar“ u izvedbi Baleta uz orkestar riječkog HNK Ivana pl. Zajca nastala je u koprodukciji s INK – Gradskim kazalištem u Puli održana je 7 prosinca.

Колонка редактора
Катарина Тодорцева Хлача

Придет весна, и цветы распустятся сами

Окончание 2020 года все ожидали с нетерпением и с юмором. На эту тему пошутили все известные и менее известные юмористы-профессионалы и юмористы-любители.

Литературная гостиная
Татьяна Лукина

Татьяна Лукина. Русский мир Мюнхена до «Перестройки»

С русским миром Мюнхена я по-настоящему столкнулась, прожив здесь уже несколько лет. Вначале круг моих знакомых, не считая родственников, состоял из немецких коллег по работе в кино и однокурсников по мюнхенскому университету. И только по окончании четвертого семестра театроведческого факультета, в гостях у одного французского кинопродюсера я познакомилась с Николаем Воронцовым – сегодняшним распорядителем мюнхенского фонда композитора Александра Глазунова, который и ввел меня в русский мир Мюнхена начала 80-х годов 20-го столетия.

Книжная полка

“Sjećanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj na Domovinski rat” autora Filipa Škiljana

Knjiga Sjećanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj na Domovinski rat autora Filipa Škiljana, predstavljena je u Češkom narodnom domu u Zagrebu u organizaciji Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba.

Анонс событий

Томский политехнический институт приглашает на бесплатные занятия с 26 февраля по 5 марта по русскому языку для иностранных граждан.

Юридическая консультация

Dolazak u Hrvatsku. Zabrane i ograničenja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je uputu Postupanje s osobama koje prelaze granične prijelaze Republike Hrvatske – zdravstveni nadzor nad putnicima.

 
Фонд Русский мир