ISSN 1846-8756   Март 2021
Хорватия: культура, туризм, экономика

Monumentalna pojava zvana VLADIMIR VISOCKI

Poznata rusko-hrvatska književnica Natalija Vorobjova Hržić na promociji zbirke pjesama Vladimira Vysockog „MOJ CILJ – HORIZONT“ u svom poznatom ekspresivnom stilu pripovijedanja dočarala je karizmatičnu osobnost Vladimira Visockog.

«Vladimir Visocki jedna je od najblistavijih i najkarizmatičnijih figura ruskoga kulturnog života iz sovjetskog razdoblja“, - kazao je u svom pogovoru istaknuti ruski filolog, izvrstan pjesnik, publicist i književni kritičar Ivan Golubnjičij.

Živio je kratko, samo 42 godine, ali za svog života uspio je napraviti i te kako puno. Rođen je 1938 godine. To napominjem tek da bih locirala vrijeme u kojem je stvarao, jer namjerno neću iznositi pojedinosti biografije Visockog, niti analizirati njegovo stvaralaštvo. Sve to imamo u ovoj knjizi.  Ja nisam filolog, niti sam književni kritičar.

Bio je glumac, filmski i kazališni, iza sebe ostavio niz uspješnih filmskih ostvarenja, u teatru na Taganki  je nastupio s ulogom Hamleta u besmrtnom Šekspirovom djelu, u komadu koji je režirao slavni Juri Ljubimov, i time je postao najbolji kazališni Hamlet Rusije. Bio je kantautor i pjesnik.

Prošlo je 40 godina od dana njegove smrti a tek zadnjih godina su se konačno stišale rasprave o tome u čemu je zapravo Visocki bio najbolji: u glumi, poeziji ili kao kantautor.

Mislim da monumentalnu pojavu zvanu VLADIMIR VISOCKI ne treba dijeliti na segmente. Svakako, glumački dar itekako mu je pomagao kao kantautoru, jer njegove pjesme doslovno vidiš na pozornici kada ih on izvodi uz gitaru, to su monodrame.  

Visocki je govorio o vječnom: o ljubavi, smrti, prijateljstvu, izdaji… A u centru zbivanja nalazio se običan čovjek sa svojim strahovima, težnjama, problemima. I s tim običnim čovjekom on je govorio njegovim jezikom, koji tom čovjeku bio poznat. To je bio jezik ulice, jezik dvorišta. Visocki je donio u suvremenu rusku poeziju RAZGOVORNI JEZIK. To je bio preokret u suvremenom ruskom pjesništvu.

Visocki je došao u poeziju iza velikih pjesnika 60-ih godina: J. Jevtušenka, R. Poždestvenskog, A. Voznesenskog, B. Ahmaduline i s dolaskom Visockog poezija se razlomila na onu PRIJE i POSLIJE njega. On je utabao put generacijama i generacijama novih pjesnika, iza  Vladimira Visockog više ništa nije bilo isto.

Pisao je onako, kako je tvorac poznate kazališne škole K.S. Stanislavski učio glumce glumiti. Stanislavski je govorio: „Glumiti treba tako da je fizikalcu jasno a akademiku interesantno“. Upravo je tako pisao  Vladimir Visocki. Visocki je bio narod, a narod je htio biti Visocki: tako jak, tako muževan, tako otvoren, tako hrabar. U svojim pjesmama  Vladimir Visocki artikulirao upravo to što narod nije mogao.

Je li Visocki bio službeno  zabranjen u ondašnjem Sovjetskom Savezu? Nije. Ali nije bio ni poželjan. Njegovi koncerti bili su organizirani polu-ilegalno. Nikada nije dobio za svoj nastup stadion koji bih bez problema napunio, nastupao je po domovima kulture i fakultetima, dvorane su bile pune kao šipak. Ne, nije bio zabranjivan. A kako bi i mogao biti kada je u kasno proljeće i ranu jesen a pogotovo ljeti sa svih prozora grmio hrapav, muževan, karizmatičan glas Visockog?

Visockog je znao i volio čitav Sovjetski Savez, svih 227 miliona stanovnika. Međutim, za života nije mu bila objavljena niti jedna jedina knjiga, niti je bio primljen u Društvo pisaca. Njegova kritika postojećeg političkog ustrojstva  Sovjetskog Saveza katkada je bila itekako žestoka. Bio je otvoren i hrabar u svojim pjesmama. Ali kroz čitavo njegovo stvaralaštvo kao crvena linija prolazila je ljubav prema svojoj napaćenoj domovini, prema svom narodu. I narod je to prepoznavao i uzvraćao mu to svojom beskrajnom ljubavlju.  Nitko prije Visockog, niti jedan jedini pjesnik nije bio tako obožavan u Rusiji kao što je bio on.

Njegove knjige počele su izlaziti posthumno. Prva je nosila naslov NERV. I to nije slučajno. Visocki je u pjesništvu pogodio središnji nerv ruske duše. Kako? Tko to zna!... Poeti uistinu ne pišu, oni zapisuju. To su Božja posla…

Sada uz njegovo ime ide imenica GENIJ. Je li Vladimir Visocki  genij? Geniji su ljudi koji mijenjaju svijet. Visocki je izmijenio svijet poezije. On JEST genij.

I nakon 40 godina koje su prošle od njegove smrti, Visocki se još uvijek čita, recitira, izvode ga poznati ruski glumci i pjevači. Ali njegovu razinu interpretacije nitko do sada nije dosegnuo. Kao što je kazao u svom pogovoru Ivan Golubnjičij: VISOCKI JE ZA RUSIJU SAMO JEDAN.

 Vladimir Visocki je bio zvijezda. Izgledao je kao zvijezda (pa bio je filmski glumac!), oblačio se kao zvijezda i živio kao zvijezda. Njegova žena je bila čuvena francuska glumica ruskih korijena Marina Vladi, koja je u to vrijeme bila jedna od deset najljepših žena svijeta.  I otišao je na onaj svijet Visocki kao zvijezda. Takav ispraćaj Rusija ne pamti. Lijes s tijelom Visockog bio je izložen u teatru na Taganki. Od tamo autom se vozio na Vaganjkovsko groblje. I teatar i groblje se nalaze u širem centru Moskve. Automobil je išao satima. Bio je vrući ljetni dan, jedan od onih kada se tali asfalt. Vozilo nije mililo, ono se probijalo centimetar po centimetar kroz gomilu. To nisu bili redovi ljudi, to je bilo ljudsko more. Na ispraćaj Visockog došli su ljudi od svukuda: iz Sibira, Dalekog istoka, Srednje Azije, Kavkaza… I cvijeće, cvijeće, cvijeće… Cvijeće kao grumeni zemlje koje je teško lupalo i razbijalo se o vjetrobran mrtvačkih kola.

Od onoga trenutka, tome je već 40 godina, njegov grob na Vaganjkovu ljeti, zimi, u proljeće i jesen uvijek je prekriven sa cvijećem. Dolaze ljudi i šutke stoje. Na grobu Jesenjina zahvalni duhovni potomci zaneseno čitaju njegove pjesme. Na grobu Visockog šute. Šutnja. Duboka, puna strahopoštovanja, kao u crkvi. Dar ljubavi kojega narod poklanja svojem pjesniku, glumcu, bardu, otvorenom i drskom, beskrajno talentiranom Vladimiru Visockome. I, ako je Lav Tolstoj prema riječima Lenjina – zrcalo ruske revolucije, onda je Vladimir Visocki – ikona ruske duše.

Knjiga se zove «Мой финиш – горизонт» MOJ CILJ – HORIZONT. Njegov cilj je bio horizont. Oštra ali varljiva linija, iluzorna, koja izmiče, odlazi u beskonačnost, topi se u Vječnosti u koju je on ušao još za života, samo to tada još nije znao. Prerano je otišao za horizont. Bile su mu tek 42 godine.   

 

 

25 января 2021 г.

Izložba „KULTURNI ŽIVOT RUSKE EMIGRACIJE U DUBROVNIKU I NASLJEĐE BALERINE OLGE SOLOVJOVE“

U sklopu projekta „Luka sanjara“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije „Kreativna Europa“ organizirana je izložba „Kulturni život ruske emigracije u Dubrovniku i nasljeđe balerine Olge Solovjove“

Institut Puškin sudjelovao je na Danu ruske kulture

"Dan ruske kulture" održan je 19. rujna 2020. u slikovitom istarskom gradu Svetvinčentu. Manifestaciju je po prvi puta organizirala Udruga ruske nacionalne manjine u Istarskoj županiji "Ruski dom". Pozivu za sudjelovanje odazvao se i Centar ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin".

Bista Sergeja Jesenjina otkrivena u Opatiji

Bista znamenitog ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina, dar ruskog veleposlanstva u povodu odlaska Anvara Azimova s dužnosti veleposlanika u Hrvatskoj, svečano je otkrivena u Parku Angiolina u Opatiji.

Prva hrvatska olimpijada iz znanja ruskog jezika

5. lipnja 2020., uoči Dana ruskoga jezika i Puškinova rođendana, provedena je Prva hrvatska Olimpijada iz znanja ruskog jezika. Organizatori I. Olimpijade iz znanja ruskog jezika u Hrvatskoj bili su Rossotrudničestvo u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Centar „Institut Puškin“ Pula, Hrvatska.

Землетрясение в Загребе. Кто виноват и что делать?

С 22 марта прошло две недели. Коронавирус и землетрясение разделили жизнь в Загребе на «до» и «после». И дело даже не в том, что эти события произошли, а в том, что мы в один ужасный день проснулись с осознанием, что после окончания пандемии и обновления Загреба это может произойти вновь и никто не знает, когда и где. Больше того, если с вирусом государство все-таки успешно пока справляется и человек может быть относительно спокоен, что в случае заразы будут приняты меры, то с землетрясением все обстоит иначе.

Jedinstveni projekt HNK u Zagrebu i 24sata

Jedinstveni projekt HNK u Zagrebu i 24sata, pokrenut u želji da gledatelji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imaju priliku gledati predstave i u vrijeme kada je kazalište zatvoreno, u samo nekoliko dana izazvao je iznimno veliki interes gledatelja..

Izložba grafika Meera Akselroda u galeriji " Shira»

Izložba "Nacistička okupacija u grafičkim radovima Meera Akselroda" otvorena je 27.veljače u izložbenoj galeriji Shira. Posjetitelji izložbe u Hrvatskoj dobili su priliku vidjeti tridesetak slikarskih i grafičkih radova iz ciklusa „Njemačka okupacija“ koje odražavaju užas života na okupiranim područjima ali i masovni pokret otpora.

GRUNTOVČANI u Kerempuhu

„U tijeku su glumačke probe nove Kerempuhove predstave “Gruntovčani” Mladena Kerstnera i Borisa Svrtana, premijera koje će se održati u nedjelju, 8. ožujka 2020., u režiji Borisa Svrtana i Rajka Minkovića. Kazališni tekst nastao je adaptacijom Kerstnerove žufke komedije “Weekend u Gruntovcu” koja je izvođena u kazalištu Komedija 70-ih godina, ali nije nikad ekranizirana“

Predstavom „Idiot“ Zagrebački HNK završio 2019.

Predstava „Idiot“ Dostojevskog kojim u režiji Vasilija Senina zagrebački HNK završio 2019. Godinu izazvala je toliko polarne reakcije kritike, što nevoljko se može usporediti s romanom Bulgakova „Majstor i Margarita“ prema kojem nitko od onih tko uopće čita knjige nije ostao ravnodušan. Njega ili se voli, ili se mrzi.

Dvije premjere baleta „Orašar“ u Hrvatskoj

U zagrebačkom HNK „Orašar“, jedan od najljepših baleta na svijetu, premijerno izveden 29. studenog u koreografiji Vladimira Malakhova pod ravnanjem Diana Tchobanova, dok premjera predstave „Orašar“ u izvedbi Baleta uz orkestar riječkog HNK Ivana pl. Zajca nastala je u koprodukciji s INK – Gradskim kazalištem u Puli održana je 7 prosinca.

Božićni sajam Međunarodnog kluba žena Zagreb

Prvog dana prosinca Međunarodni klub žena Zagreb pod pokroviteljstvom Ureda Predsjednice Republike u prostorijama Zagrebačkog Velesajma organizirao je već tradicionalni Božićni sajam koji ima humanitarni karakter.

Nagrada Tito Strozzi dodijeljena je autorskom projektu Bobe Jelčića „Tri sestre“

Nagrada Tito Strozzi za najbolje umjetničko ostvarenje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u sezoni 2018./2019. dodijeljena je autorskom projektu Bobe Jelčića Tri sestre te cijelom autorskom timu i glumcima koji su sudjelovali u realizaciji predstave.

Колонка редактора
Катарина Тодорцева Хлача

Придет весна, и цветы распустятся сами

Окончание 2020 года все ожидали с нетерпением и с юмором. На эту тему пошутили все известные и менее известные юмористы-профессионалы и юмористы-любители.

Литературная гостиная

Есения Булулукова. Где родился, там и пригодился?

Привет! Меня зовут Булулукова Есения, я переводчик, и 2 года назад мной было принято решение переехать на постоянное место жительство в Хорватию. И, казалось бы, это же Хорватия! Адриатическое море! Солнце! Морепродукты! Изобилие фруктов! Но... Не стоит путать туризм с постоянным местом жительства.

Книжная полка

“Tragovima ruske emigracije po gradovima i mjestima Hrvatske” u izdanju udruge „Vernisaž“

Materijali izložbe „Ruski emigranti u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture” koju je udruga Vernisaž predstavila 2017 godine., uz veliko zalaganje članova udruge i stručnih suradnika postali su temelj knjige "Tragovima ruske emigracije po gradovima i mjestima Hrvatske”, koju je udruga izdala 2020.g.

Анонс событий

Томский политехнический институт приглашает на бесплатные занятия с 26 февраля по 5 марта по русскому языку для иностранных граждан.

Юридическая консультация

Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. godine, donijela je Odluku o donošenju Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021. – 2024.

 
Фонд Русский мир