Главная  /  Viktor Pelevin SINDROM WIKILEAKSA
    Закрыть   

Книжная полка

Viktor Pelevin SINDROM WIKILEAKSA

Viktor Pelevin uz Ilju Stogoffa najomiljeniji je ruski pisac mlađoj hrvatskoj čitateljskoj publici.

"Sindrom WikiLeaksa" sastoji se od dvije simetrično nabrušene pripovijesti. U prvoj, nazvanoj Operacija "Burning Bush",Viktor Pelevin parodira teme koje je već načeo u ranijim knjigama, govoreći ovaj put o lansiranju Boga u glavu američkog predsjednika Georgea Busha, koje je smislio obavještajac Vlad Šmiga. Za tu briljantnu manipulaciju Šmiga je u obavještajnu službu vrbovao svog prijatelja iz pionirskih dana Semjona Levitana, nastavnika engleskog jezika koji je izvanredno imitirao glas svog čuvenog prezimenjaka Jurija Levitana, stvarne osobe, čuvenog radijskog spikera i simbola staljinskog razdoblja sovjetske povijesti. Šmigin projekt temeljio se na ideji da se predsjednik SAD-a (Bush) želi doimati kao da svijetu govori u ime Boga, poput Mojsija koji je gledajući gorući grm (Burning Bush u prijevodu je Gorući Grm) u sebi osjetio prisutnost Gospoda i povjerenu mu specijalnu zadaću u svijetu... Poruka je jasna: što je zapravo naš svijet i tko njime upravlja? Imamo li kontrolu nad događajima koji nam se svakodnevno upleću u život?
Druga pripovijetka, Protuavionski kodeksi Al-Efesbia, bavi se likom i djelom Savelija Skotenkova, majstora političkog inženjeringa. Za toga je junaka Pelevinu kao predložak poslužio Vladislav Surkov (1964), visokopozicionirani dužnosnik Ruske Federacije, poznat kao "kremaljski ideolog". Pravo mu je ime Aslanbek Andarbekovič Dudajev, a podrijetlom je Čečen. Amerikanci ga smatraju glavnim majstorom za ograničavanja slobode govora i progon neistomišljenika u Rusiji. Dakle taj se Skotenkov kao službenik Federalne obavještajne službe (FSB) uvukao u redove afganistanskih talibana i svojim antiameričkim stavovima nametnuo kao veliki autoritet. Štoviše, u borbi protiv američkih bespilotnih letjelica Skotenkov, među pobunjenicima znan kao Saul Al-Efesbi, za kratko je vrijeme uništio stotine letjelica Freedom Liberator.Tajna je Al-Efesbijeve metode u kvazipjesničkim tekstovima koje su osjetljivi instrumenti dronova pogrešno dešifrirali i tako aktivirali mehanizam samouništenja. Međutim Al-Efesbi, iako pravi pozitivni junak socrealističkog kova, nakon uspješne bitke s teledirigiranim strojevima na kraju neće dobiti i rat protiv nehumane civilizacije.
Viktor Pelevin dakle parodira teme koje je već načeo u ranijim knjigama i nastavlja sustavno raskrinkavati ljude i njihova (ne)djela u suvremenom ruskom društvu, no u ovoj ne pljuje samo po ruskim političkim elitama, nego i po Amerikancima kao glavnim inspiratorima ruskih gadosti.

 

08 мая 2017г.

Radnja romana „Vrtlar iz Očakova“ jednim se dijelom događa u 1957. u ukrajinskom primorskom gradu Očakovu. Mitska je godina Sovjetskog Saveza. Godina Sputnika. SSSR je na svom historijskom vrhuncu. Nakon velike pobjede nad nacističkom Njemačkom, Sovjeti sada pobjeđuju SAD u osvajanju svemira. U sljedećih par godina – između Sputnika, Lajke i Gagarina – ostvaruju se nezamislivi, halucinantni snovi kozmičkog komunizma. Sve postaje moguće.
Radnja romana, smještena u suvremenu Ukrajnu, crno-humorni je portret zemlje u tranziciji, sa svim kontrastima koji obilježavaju problematiku prolaska kroz burno razdoblje prilagodbe novim vrednotama i uopće takozvanom tržišnom gospodarstvu. Tragi-komično remek-djelo. Sve ukazuje da će biti bizarna komedija, no onda sve zatamljuje, zahvaća čitatelja i utaplja ga u sivom svijetu post-komtinističkog Sovjetskog saveza.
Radnja Sorokinova romana Plavo salo događa se u antiutopijskom manijakalnom svijetu koji podsjeća na kompjuterske igrice, video spotove i narkotičke halucinacije. Njegovo djelo zaokružuje jednu epohu. Jezičnog žonglera Sorokina fascinira problem psihičkog preživljavanja u društvu u kojem su nasilje i represija postali životna norma. …
Hrvatsko izdanje političke biografije jednog od najistaknutijih čelnika Rusije Jevgenija Primakova „Minsko polje politike“ .
Kratki roman Irene Lukšić "Berlin – Pariz" svojevrsna je interpretacija, nadogradnja i intertekstualni eksperiment na materijalu manje poznate pripovijetke "Slučajnost" Vladimira Nabokova.
„Pod naslovom „Potemkinovo selo – Antologija kraće ruske proze (post)perestrojke“ Ivana Peruško okupila je priče desetoro autora. Najstariji među njima, Jurij Mamljejev, rođen je 1931, a najmlađi, Viktor Pelevin, 1962. Dakle, radi se o piscima (i spisateljicama, dakako) koji su iskusili i život pod sovjetskim hard-core režimom, i liberalizaciju društva, koja se provodila pod Gorbačovljevom egidom „glasnosti“, i, konačno, košmarnu tranziciju u bezdušni, darvinistički kapitalizam.
New York Times proglasio je Ljudmilu Petruševskuju najvećim ruskim živućim autorom. Njezin najpoznatiji roman iz 1992. godine «Vrijeme noć» upravo je objavljen u Hrvatskoj.
"Prošlost nije mrtva, ona je tu". Riječ je na neki način o krimiću, a posebno su autoricu zanimali ljubav i smrt. Knjiga sadrži i nelijepe epizode o ukrajinsko-poljskoj ratnoj povijesti.
Finske čarape, kožne vozačke rukavice, odijelo s dvostrukim proredom, jakna od umjetnog krzna, kožni oficirski opasač, to su bile stvari koje je Sergej Dovlatov u kovčegu ponio u emigraciju. Mnogo godina poslije taj je kovčeg otkrio piščev sin i tako je gotovo slučajno postao tema i sadržaj ove knjige, a usput i neka ironična verzija žanra priča za laku noć.
Ugledna bugarska pjesnikinja Elka Nyagolova u organizaciji Društva hrvatskih književnika - Podravsko-prigorski ogranak u Klubu hrvatskih književnika predstavila je 2. listopada zagrebačkoj publici svoju novu zbirku pjesama „Bijela kuća", te Antologiju suvremene hrvatske poezije na bugarskom jeziku u izdanju Slavenske književne i umjetničke akademije u Varni.
„Kroz devet poglavlja romana, od kojih svako ima žensku i mušku stranu, opisan je odnos dvoje ljudi koji se posve slučajno upuštaju u ljubavni trokut, koristeći tjelesnu ljubav natopljenu strašću kao jezik i način komunikacije. To je "Četveroručna sonata" ili u podnaslovu „Bajka za odrasle“, knjiga je koji su zajedno napisali poznata ruska spisateljica, pjesnikinja i glumica Natalija Vorobjova i hrvatski pjesnik, književnik i dramaturg Luko Paljetak, a objavljena pod uredništvom Drago Glamuzina u naknadi V.B.Z .
Roman Vasilija Grossmana „Život i sudbina“ u prijevodu s ruskog Fikreta Cacana, a u izdanju nakladničke kuće „Fraktura“ izašao je u Hrvatskoj 2011. godine, ali kako i njegov ruski izvornik nije izgubio na aktualnosti. Povijesni roman „Život i sudbina“ mnogi s pravom smatraju "Ratom i mirom" dvadesetog stoljeća.

Страницы

< Предыдущая  |  Следующая >

1 | 2 |

© 2013-2017
Все права защищены.