Ugledna bugarska pjesnikinja Elka Nyagolova u organizaciji Društva hrvatskih književnika - Podravsko-prigorski ogranak u Klubu hrvatskih književnika predstavila je 2. listopada zagrebačkoj publici svoju novu zbirku pjesama „Bijela kuća", te Antologiju suvremene hrvatske poezije na bugarskom jeziku u izdanju Slavenske književne i umjetničke akademije u Varni.
Antologiju je sastavila Enerika Bijač, glavna koordinatorica Slavenske akademije za Hrvatsku, a prijevod na bugarski jezik potpisuju Ivana Primorac i Elka Nyagolova, urednica je Elka Nyagolova, predsjednica Slavenske akademije. Antologija donosi kratku biografiju, fotografije i poeziju 40 pjesnika, a koncipirana je slojevito - tako da obuhvaća poeziju starije, srednje i mlađe generacije pjesnika – što daje izvjestan presjek hrvatske suvremene. Potporu izdanju dalo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Elka Nyagolova živi u gradu Varna na Crnom moru. Autorica je 20 zbirki pjesama, dobitnica najviših nacionalnih i međunarodnih nagrada. Član je Upravnog odbora Saveza bugarskih pisaca, predsjednica je Slavenske književne i umjetničke akademije, direktorica Međunarodne asocijacije književnika i publicist za Balkan. Urednica je književnog časopisa „Znaci“ i brojnih knjiga, prevoditeljica na i sa više slavenskih jezika, organizatorica književnih festivala.
Za Hrvatsku bugarsku pjesnikinju, osim lijepe suradnje, veže i obiteljska povijest. Naime, jedini za sada roman „Nijemi zvonici“ je zapravo ljubavna priča bake od muža koja je rodom iz Koprivnice.
O stvaralaštvu Elke Nyagolove prisutnima na prezentaciji govorio je ugledni književnik i publicist mr. Đuro Vidmarović koji je naglasio da „mi u Hrvatskoj malo znamo o bugarskoj književnosti i bugarskoj poeziji i nemamo često prilike ugostiti bugarske kolege“.
Za Društvo hrvatskih književnika je velika čast ugostiti književnicu s vrlo velikom međunarodnom percepcijom i velikim brojem prijevoda.
U želi da spriječi nepotrebne konotacije profesor Vidmarović je naglasio da Slavenska akademija književnosti i umjetnosti nema negativan prizvuk koja u Hrvatskoj je ostala u podsvijesti zbog panslavenstva, nego radi na tome da književnici slavenskih jezika okupljaju, upoznaju, razmjenjuju književne misli, radove, prijevode i na takav način doprinosi uzajamnom razumijevanju i tolerancije.
Stvaralaštvo Elke Nyagolove, prema ocijeni književnih kritičara, temelji se na poznavanju bugarske povijesne tragicije. Ona spada u pisce kršćanskog nadahnuća pokušavajući sjediniti iskustvo i tradiciju bogate bugarske književnosti u europskim dosezima postmodernizma. „Poezija povezuje narode i ne može se točno omeđiti, - rekao je Đuro Vidmarović, - ali pjesnikinja nije ni željela bilo što omeđiti unutar svojega tradicijskoga bugarskog korpusa nego ga je proširila, naglasivši svoju domovinu kroz toponime i pojedine povijesne ličnosti. Kroz asocijacije naglasila je i probleme s kojima se suočava njezina domovina danas. U ciklusima jasno možemo uočiti aktualnost. Pjesnikinja polemizira o slobodi svoje domovine koristeći metaforu „konj koji je sapet ne može biti za jahanje“, otkrivajući fenomen slobode i u transcidentnom smislu Ljubavi s velikim Lj i sa malim lj“.
Poezija Elke Nyagolovoj nema granica, a prijevodom zbirke „Bijela kuća“ ono je ušla u hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu.
Nenad M. Hlača
28 октября 2014г.
![]() |
В Словении при поддержке Представительства Россотрудничества в Словении — Российского центра науки и культуры вышел в свет первый сборник статей о русских эмигрантах.
|
![]() |
В Городской библиотке можно взять на абонемент роман "Русская красавица - классический образец литературного произведения в стиле постмодернизма.
|
![]() |
Hrvatsko izdanje političke biografije jednog od najistaknutijih čelnika Rusije Jevgenija Primakova „Minsko polje politike“ .
|
![]() |
Kratki roman Irene Lukšić "Berlin – Pariz" svojevrsna je interpretacija, nadogradnja i intertekstualni eksperiment na materijalu manje poznate pripovijetke "Slučajnost" Vladimira Nabokova.
|
![]() |
New York Times proglasio je Ljudmilu Petruševskuju najvećim ruskim živućim autorom. Njezin najpoznatiji roman iz 1992. godine «Vrijeme noć» upravo je objavljen u Hrvatskoj.
|
![]() |
"Prošlost nije mrtva, ona je tu". Riječ je na neki način o krimiću, a posebno su autoricu zanimali ljubav i smrt. Knjiga sadrži i nelijepe epizode o ukrajinsko-poljskoj ratnoj povijesti.
|
< Предыдущая | Следующая >
1 | 2 |
© 2013-2019