Главная  /  Elka Nyagolova predstavila je u Zagrebu svoju zbirku pjesama «Bijela kuća»
    Закрыть   

Книжная полка

Elka Nyagolova predstavila je u Zagrebu svoju zbirku pjesama «Bijela kuća»

Ugledna bugarska pjesnikinja Elka Nyagolova u organizaciji Društva hrvatskih književnika - Podravsko-prigorski ogranak u Klubu hrvatskih književnika predstavila je 2. listopada zagrebačkoj publici svoju novu zbirku pjesama „Bijela kuća", te Antologiju suvremene hrvatske poezije na bugarskom jeziku u izdanju Slavenske književne i umjetničke akademije u Varni.
Antologiju je sastavila Enerika Bijač, glavna koordinatorica Slavenske akademije za Hrvatsku, a prijevod na bugarski jezik potpisuju Ivana Primorac i Elka Nyagolova, urednica je Elka Nyagolova, predsjednica Slavenske akademije. Antologija donosi kratku biografiju, fotografije i poeziju 40 pjesnika, a koncipirana je slojevito - tako da obuhvaća poeziju starije, srednje i mlađe generacije pjesnika – što daje izvjestan presjek hrvatske suvremene. Potporu izdanju dalo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Elka Nyagolova živi u gradu Varna na Crnom moru. Autorica je 20 zbirki pjesama, dobitnica najviših nacionalnih i međunarodnih nagrada. Član je Upravnog odbora Saveza bugarskih pisaca, predsjednica je Slavenske književne i umjetničke akademije, direktorica Međunarodne asocijacije književnika i publicist za Balkan. Urednica je književnog časopisa „Znaci“ i brojnih knjiga, prevoditeljica na i sa više slavenskih jezika, organizatorica književnih festivala.
Za Hrvatsku bugarsku pjesnikinju, osim lijepe suradnje, veže i obiteljska povijest. Naime, jedini za sada roman „Nijemi zvonici“ je zapravo ljubavna priča bake od muža koja je rodom iz Koprivnice.
O stvaralaštvu Elke Nyagolove prisutnima na prezentaciji govorio je ugledni književnik i publicist mr. Đuro Vidmarović koji je naglasio da „mi u Hrvatskoj malo znamo o bugarskoj književnosti i bugarskoj poeziji i nemamo često prilike ugostiti bugarske kolege“.
Za Društvo hrvatskih književnika je velika čast ugostiti književnicu s vrlo velikom međunarodnom percepcijom i velikim brojem prijevoda.
U želi da spriječi nepotrebne konotacije profesor Vidmarović je naglasio da Slavenska akademija književnosti i umjetnosti nema negativan prizvuk koja u Hrvatskoj je ostala u podsvijesti zbog panslavenstva, nego radi na tome da književnici slavenskih jezika okupljaju, upoznaju, razmjenjuju književne misli, radove, prijevode i na takav način doprinosi uzajamnom razumijevanju i tolerancije.
Stvaralaštvo Elke Nyagolove, prema ocijeni književnih kritičara, temelji se na poznavanju bugarske povijesne tragicije. Ona spada u pisce kršćanskog nadahnuća pokušavajući sjediniti iskustvo i tradiciju bogate bugarske književnosti u europskim dosezima postmodernizma. „Poezija povezuje narode i ne može se točno omeđiti, - rekao je Đuro Vidmarović, - ali pjesnikinja nije ni željela bilo što omeđiti unutar svojega tradicijskoga bugarskog korpusa nego ga je proširila, naglasivši svoju domovinu kroz toponime i pojedine povijesne ličnosti. Kroz asocijacije naglasila je i probleme s kojima se suočava njezina domovina danas. U ciklusima jasno možemo uočiti aktualnost. Pjesnikinja polemizira o slobodi svoje domovine koristeći metaforu „konj koji je sapet ne može biti za jahanje“, otkrivajući fenomen slobode i u transcidentnom smislu Ljubavi s velikim Lj i sa malim lj“.
Poezija Elke Nyagolovoj nema granica, a prijevodom zbirke „Bijela kuća“ ono je ušla u hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu.
 

Nenad M. Hlača

28 октября 2014г.

В Городской библиотке можно взять на абонемент роман "Русская красавица - классический образец литературного произведения в стиле постмодернизма.Впервые вышел во Франции под названием «La Belle de Moscou», переведён более чем на 20 языков и в своё время взорвал читающую публику.
Povodom Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba početkom lipnja u Društvu književnika Hrvatske u Zagrebu predstavljena je knjiga „Nacionalne manjine u Zagrebu“ autora dr. sc. Filipa Škiljana. Organizator promocije je Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, a o knjizi su govorili Dušan Mišković, predsjednik Koordinacije i autor - Filip Škiljan.
Radnja romana „Vrtlar iz Očakova“ jednim se dijelom događa u 1957. u ukrajinskom primorskom gradu Očakovu. Mitska je godina Sovjetskog Saveza. Godina Sputnika. SSSR je na svom historijskom vrhuncu. Nakon velike pobjede nad nacističkom Njemačkom, Sovjeti sada pobjeđuju SAD u osvajanju svemira. U sljedećih par godina – između Sputnika, Lajke i Gagarina – ostvaruju se nezamislivi, halucinantni snovi kozmičkog komunizma. Sve postaje moguće.
Sindrom WikiLeaksa sastoji se od dvije simetrično nabrušene pripovijesti. U prvoj, nazvanoj Operacija "Burning Bush",Viktor Pelevin govori o lansiranju Boga u glavu američkog predsjednika Georgea Busha, a druga - "Protuavionski kodeksi Al-Efesbia", bavi se likom i djelom Savelija Skotenkova, majstora političkog inženjeringa.
Radnja romana, smještena u suvremenu Ukrajnu, crno-humorni je portret zemlje u tranziciji, sa svim kontrastima koji obilježavaju problematiku prolaska kroz burno razdoblje prilagodbe novim vrednotama i uopće takozvanom tržišnom gospodarstvu. Tragi-komično remek-djelo. Sve ukazuje da će biti bizarna komedija, no onda sve zatamljuje, zahvaća čitatelja i utaplja ga u sivom svijetu post-komtinističkog Sovjetskog saveza.
Radnja Sorokinova romana Plavo salo događa se u antiutopijskom manijakalnom svijetu koji podsjeća na kompjuterske igrice, video spotove i narkotičke halucinacije. Njegovo djelo zaokružuje jednu epohu. Jezičnog žonglera Sorokina fascinira problem psihičkog preživljavanja u društvu u kojem su nasilje i represija postali životna norma. …
Hrvatsko izdanje političke biografije jednog od najistaknutijih čelnika Rusije Jevgenija Primakova „Minsko polje politike“ .
Kratki roman Irene Lukšić "Berlin – Pariz" svojevrsna je interpretacija, nadogradnja i intertekstualni eksperiment na materijalu manje poznate pripovijetke "Slučajnost" Vladimira Nabokova.
„Pod naslovom „Potemkinovo selo – Antologija kraće ruske proze (post)perestrojke“ Ivana Peruško okupila je priče desetoro autora. Najstariji među njima, Jurij Mamljejev, rođen je 1931, a najmlađi, Viktor Pelevin, 1962. Dakle, radi se o piscima (i spisateljicama, dakako) koji su iskusili i život pod sovjetskim hard-core režimom, i liberalizaciju društva, koja se provodila pod Gorbačovljevom egidom „glasnosti“, i, konačno, košmarnu tranziciju u bezdušni, darvinistički kapitalizam.
New York Times proglasio je Ljudmilu Petruševskuju najvećim ruskim živućim autorom. Njezin najpoznatiji roman iz 1992. godine «Vrijeme noć» upravo je objavljen u Hrvatskoj.
"Prošlost nije mrtva, ona je tu". Riječ je na neki način o krimiću, a posebno su autoricu zanimali ljubav i smrt. Knjiga sadrži i nelijepe epizode o ukrajinsko-poljskoj ratnoj povijesti.
Finske čarape, kožne vozačke rukavice, odijelo s dvostrukim proredom, jakna od umjetnog krzna, kožni oficirski opasač, to su bile stvari koje je Sergej Dovlatov u kovčegu ponio u emigraciju. Mnogo godina poslije taj je kovčeg otkrio piščev sin i tako je gotovo slučajno postao tema i sadržaj ove knjige, a usput i neka ironična verzija žanra priča za laku noć.

Страницы

< Предыдущая  |  Следующая >

1 | 2 |

© 2013-2018
Все права защищены.