Декабрь 2017


ISSN  1846-8756

Юридическая консультация

Новый Закон об общественных объединениях

В прошлом году в Хорватии вступил в силу новый Закон об общественных объединениях. Хотелось бы обратить внимание руководителей общественных организаций на основные пункты, непосредственно касающиеся работы наших обществ. Полный текст закона и комментарии можно найти не сайте http://www.uzuvrh.hr/vijest.aspx?pageID=1&newsID=2919.
До 1 октября 2015 года Устав общественного объединения нужно привести в соответсвие с новым Законом.

Članak 2.
Cilj ovog Zakona je osigurati učinkovito djelovanje udruga sa svojstvom pravne osobe te stvoriti preduvjete za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj.

Pojam udruge
Članak 4.

Udruga u smislu ovog Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Članak 5.
Udruga stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: registar udruga).


Načelo neprofitnosti
Članak 9.

Djelovanje udruge temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu.
Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu


Upis u registar udruga
Članak 23.

Zahtjevu za upis u registar udruga prilažu se:
– zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine
– odluka skupštine o pokretanju postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj skupštini
– statut
– popis osnivača
– osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora
– izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge
– preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene na zastupanje
– suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge
– ovjerena suglasnost iz članka 11. stavka 3. ovog Zakona
– ovjerena izjava iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona.

Javnost Registra
Članak 24.

(1) Registar udruga i registar stranih udruga su javni.
(2) Podaci upisani u registre iz stavka 1. ovog članka i statut udruge su javni i objavljuju se na mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za opću upravu.
(3) U registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javno su dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom.

Upis u registar stranih udruga
Članak 28.

(1) Zahtjev za upis u registar stranih udruga podnosi nadležnom uredu osoba ovlaštena za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj.
(2) Zahtjevu za upis prilažu se:
– izvadak iz registra u kojem je, u državi po čijem pravu je osnovana strana udruga upisana, ne stariji od šest mjeseci, iz kojega je vidljivo tko je ovlašten zastupati stranu udrugu
– odluka o osnivanju strane udruge ovjerena od nadležnog tijela strane države, ako prema pravu države po kojem je osnovana nije propisan upis u registar
– odluka o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj
– odluka o ciljevima i djelatnostima koje će strana udruga obavljati u Republici Hrvatskoj
– ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu izvoda iz statuta ili drugog akta iz kojeg su vidljivi ciljevi i djelatnosti strane udruge
– ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu dokumenata iz podstavka 1., 2. 3. i 4. ovog stavka
– preslika isprave o identitetu osobe ovlaštene za zastupa¬nje strane udruge u Republici Hrvatskoj
– drugi dokazi ako su posebnim zakonom propisani posebni uvjeti za upis u registar stranih udruga.
(3) Na strane udruge se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 25. stavaka 1. i 2., članka 26. i članka 27. ovog Zakona.
(4) Rješenje o upisu u registar stranih udruga mora sadržavati: naziv, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište, ciljeve i djelatnosti strane udruge koje će obavljati u Republici Hrvatskoj, registarski broj upisa, utvrđenje da će se upis u registar stranih udruga izvršiti danom izvršnosti rješenja te imena osoba ovlaštenih za zastupanje u Republici Hrvatskoj.
Imovina udruge
Članak 30.

(1) Imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti sukladno članku 31. ovog Zakona, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.
(2) Udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom udruge, u skladu sa zakonom.

Gospodarske djelatnosti
Članak 31
.
(1) Udruga obavlja gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.
(2) Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.

Financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora
Članak 32.

(1) Programi i projekti od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj koje provode udruge mogu se financirati iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora.
(2) Posebnim propisima mogu se utvrditi porezne olakšice i druge povlastice za udruge koje provode programe ili projekte od interesa za opće dobro, kao i za pravne i fizičke osobe koje financijskim sredstvima podupiru djelovanje od interesa za opće dobro.
(3) Programima i projektima od interesa za opće dobro, u smislu ovog Zakona, smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje kroz dugoročni ili vremenski ograničeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice.
(4) Aktivnostima od interesa za opće dobro smatraju se osobito aktivnosti udruga koje pridonose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, razvoju demokratske političke kulture, zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva, zaštiti prava potrošača, zaštiti okoliša i prirode i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.
Kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro
Članak 33
.
(1) Nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije financiraju i ugovaraju provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro na temelju provedenog javnog poziva, odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba.
(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog svoje stručne službe nadležne za udruge, uredbom uređuje kriterije, mjerila i postupke financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Obveze i odgovornosti udruga financiranih iz javnih izvora
Članak 34.

(1) Udruga koja provodi programe i projekte od interesa za opće dobro financirane iz javnih izvora najmanje jedanput godišnje o svome radu, opsegu, načinu stjecanja i korištenja sredstava izvještava davatelja sredstava, a putem mrežne stranice ili na drugi odgovarajući način obavještava i širu javnost.
(2) Udruga je obvezna sredstva iz stavka 1. ovog članka koristiti isključivo za provedbu odobrenih programa ili projekata.
Financijsko poslovanje udruge
Članak 35.
Udruge i strane udruge dužne su voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.
Odgovornost za obveze
Članak 36.
(1) Za svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
(2) Članovi udruge i članovi njezinih tijela ne odgovaraju za obveze udruge.
(3) Nad udrugom se može provesti stečaj, sukladno zakonu.
Odgovornost za štetu
Članak 37.
Udruga i osobe ovlaštene za zastupanje udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osobama odgovaraju sukladno općim propisima o odgovornosti za štetu.

VII. NADZOR
Unutarnji nadzor
Članak 42.

(1) Članovi udruge sami nadziru rad udruge.
(2) Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone.
(3) Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi, odnosno ako se u tom roku ne sazove nadležno tijelo ili skupština i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge.

Inspekcijski nadzor nad radom udruge
Članak 43.

(1) Inspekcijski nadzor nad radom udruge, u smislu ovog Zakona, obavlja nadležni ured.
(2) Inspekcijskim nadzorom nad radom udruge iz stavka 1. ovog članka smatra se nadzor koji se odnosi na to prijavljuju li udruge, sukladno članku 27. ovog Zakona, promjene statuta, naziva, adrese sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada ili rabe li u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su upisane u registar udruga, održavaju li sjednice skupštine i dostavljaju li zapisnike s redovnih sjednica skupštine udruge, vode li popis članova udruge na način propisan ovim Zakonom te jesu li prestale djelovati, sukladno članku 48. stavku 1. točkama 2., 3. i 6. ovog Zakona.

Postupak provođenja inspekcijskog nadzora nad radom udruge
Članak 44.

(1) Ako državni službenik ovlašten za provedbu inspekcijskog nadzora nad radom udruge utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon, ovlašten je poduzeti sljedeće mjere:
1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku
2. izdati obvezni prekršajni nalog.
(2) O mjerama iz stavka 1. ovog članka državni službenik nadležnog ureda dužan je odmah obavijestiti središnje tijelo državne uprave u čiji djelokrug spadaju ciljevi osnivanja i središnje tijelo državne uprave u čiji djelokrug spadaju gospodarske djelatnosti, sukladno zakonu.

Inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti udruge
Članak 45.

(1) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi osnivanja udruge i nad obavljanjem gospodarskih djelatnosti udruge obavljaju nadležne inspekcije i ovlašteni državni službenici ovisno o djelokrugu udruge, sukladno posebnim propisima.
(2) Popis članova udruge iz članka 12. stavka 4. ovog Zakona mora biti dostupan inspekcijskim tijelima u obavljanju inspekcijskog nadzora.
(3) Ako nadležni inspektor iz stavka 1. ovog članka nad udrugom poduzme propisane mjere iz svog djelokruga, dužan je o tome odmah obavijestiti nadležni ured.

Financijski nadzor
Članak 46.

(1) Nadzor nad financijskim poslovanjem udruge i podnošenjem propisanih financijskih izvješća provodi Ministarstvo financija, sukladno posebnim propisima.
(2) Nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju i nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije koje odobravaju ta sredstva.
Upravni nadzor
Članak 47.

Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

 

17 июня 2015г.

Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina usvojilo je Vijeće Europe u Strasbourgu, 10. studenoga 1994. godine. Odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju konvencije za zaštitu nacionalnih manjina donio je Hrvatski sabor u rujnu 1997. godine, a stupila je na snagu 1. veljače 1998. godine.
Gospodin Arlović je odmah na početku naglasio da predloženu temu želi obraditi bez suvišne patetike ili dogmatskog pristupa. „ Predlažem da o ovom pitanju otvoreno razgovaramo jer smatram da je to jedno od najizazovnijih teorijskih, zakonodavno-pranih i ustavno-konstitucionalističkih pitanja, čak ne toliko zemalja jugo-istoka, koliko zemalja razvijene demokracije“, - započeo je predavač. Uostalom, ništa manje od njega se nije ni očekivalo.
Vaši osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom ste upoznati, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom
В прошлом номере журнала мы говорили о новом законе, касающемся работы общественных объединений в Хорватии. Поскольку, судя по всему, не все наши общества разобрались как именно надо переработать Устав, в этом номере публикуем конкретные рекомендации.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mnoge mogućnosti na tržištu rada, pa tako i mogućnost stažiranja u zemljama Europske unije, pa čak i u glavnim institucijama Europske unije u Briselu ili Luksembu. Sigurno se često zapitate kamo ćete dalje kada dobijete željenu diplomu, gdje ćete se zaposliti i na koji način?
Мы помели по сусекам, то бишь по интернету, и «намели» несколько статей и интересных сведений, в которых объединен опыт подачи и получения виз, приобретенный участниками нескольких форумов по Хорватии, а также нашими друзьями и знакомыми.
Предположим, что вы наконец-то добрались «через тернии к звездам» - получили гражданство Республики Хорватии. Дальше встает исконный русский вопрос, который озвучил в застенках Петропавловской крепости философ-утопист Николай Гаврилович Чернышевский - «Что делать?». Сакрально-анекдотическое с большой бородой – «сухари сушить» нам явно не подходит. Предлагаем один из вариантов (наряду с такими вариантами как выйти удачно замуж, поменять мужа на более выгодного, сорвать джекпот в лотерее, найти клад на дне морском и т.д. в соответствии с уровнем буйности вашей фантазии): нострифицировать диплом.
Продолжаем наш практикум для соискателей хорватского гражданства с вытекающими из этого последствиями, вернее благами для обладателей заветной «домовницы». В этом номере мы предлагаем вашему вниманию тест на знание языка, культуры, истории и общественного устройства Хорватии, который необходими пройти согласно статье 8 «Закона о хорватском гражданстве», пункт 4: «иностранец, который подал заявку на прием в хорватское гражданство, может получить гражданство, если знает хорватский язык, латиничный алфавит, знаком с хорватской культурой и признает общественное устройство страны». Вот это самое знание и проверяется с помощью стандартного текста, который разработало Министерство образования Хорватии. Ответы на вопросы этого теста мы нашли и предлагаем вашему вниманию.
В прошлом номере журнала мы рассказали о том, какие перипетии нужно пройти соискателю вида на жительство в Хорватии. Представим себе, что первый нелегкий этап на пути к заветной цели – постоянному виду на жительство в Хорватии ― пройден и остался последний, но самый желанный рывок – гражданство, которое теперь уже является автоматически и гражданством Евросоюза. Впереди безвизовые поездки чуть ли не во все страны мира, а, бороздя родное европространство, вообще не надо таскать за собой загранпаспорт, достаточно прихватить только личную карту, то бишь карточку с «фотомордочкой».
В последнее время в редакцию поступают вопросы, касающиеся переезда на постоянное место жительства. В мартовском номере мы остановимся на правилах проживания в Хорватии, установленных для наших соотечественников из стран бывшего Советского Союза.

Страницы

< Предыдущая  |  Следующая >

1 | 2 |

"Колобок" журнал для детей

-----------------------------------------------------------------

-----------------------------------------------------------------

Колонка редактора
Катарина Тодорцева Хлача
Стыдно признаться, но, живя в Хорватии 27 лет, я только в этом году побывала в Белграде. Естественно, мне удалось весьма доходчиво объяснить себе, почему же моя встреча с судьбоносным для многих русских эмигрантов городом произошла спустя больше полувека. В моем списке нашлось всего понемногу. Здесь и война, и расходы на съемную квартиру, и два подрастающих «денежных пылесоса», и то, что я практически никуда не езжу «просто так», а в основном совмещаю полезное с приятным. Но себя ведь не обманешь – причина весьма и весьма банальна: «Это рядом, всегда успеется».
Литературная гостиная
Katarina Todorcev Hlača
Početkom listopada u muzeju Mimara održana je promocija knjige poezije Natalije Vorobjove Hržić „Na lomači stiha“. Zbirku pjesma u izdanju Naklade Bošković iz Splita je s ruskoga na hrvatski jezik preveo akademik Luko Paljetak.
Книжная полка
Radnja romana „Vrtlar iz Očakova“ jednim se dijelom događa u 1957. u ukrajinskom primorskom gradu Očakovu. Mitska je godina Sovjetskog Saveza. Godina Sputnika. SSSR je na svom historijskom vrhuncu. Nakon velike pobjede nad nacističkom Njemačkom, Sovjeti sada pobjeđuju SAD u osvajanju svemira. U sljedećih par godina – između Sputnika, Lajke i Gagarina – ostvaruju se nezamislivi, halucinantni snovi kozmičkog komunizma. Sve postaje moguće.
Анонс событий
HNK u Zagrebu jedan je od partnera europskog projekta OperaVision te se našao u društvu 30 europskih opernih kuća koje će svoje operne izvedbe snimati, razmjenjivati i prikazivati svojoj publici putem live – streaminga
Юридическая консультация
Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina usvojilo je Vijeće Europe u Strasbourgu, 10. studenoga 1994. godine. Odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju konvencije za zaštitu nacionalnih manjina donio je Hrvatski sabor u rujnu 1997. godine, a stupila je na snagu 1. veljače 1998. godine.
ЛЕТОПИСЬ, ISSN 1846-8756
ИЗДАТЕЛЬ
РУССКИЙ КУЛЬТУРНЫЙ КРУГ
www.ruskaljetopis.hr

Главный редактор
Катарина Тодорцева Хлача
rinahlača@gmail.com
ruskikulturnikrug@gmail.com
GSM +385 921753826
Модераторы
Катарина Тодорцева Хлача
Виктория Тодорцева
Отдел новостей и реклама
Виктория Тодорцева

Дизайн, фотографии
Елена Литвинова
Ненад Марьян Хлача
Корректура
Евгения Чуто (русский)
Ненад Марьян Хлача (хорватский)

Перевод
Катарина Тодорцева Хлача
Виктория Тодорцева

Техническая поддержка
Тимошенко Дмитрий
Интернет-журнал издается при содействии
Фонда «РУССКИЙ МИР»

Все авторские права защищены законом
 
IMPESUM
LJETOPIS, ISSN 1846-8756
IZDAVAČ
RUSKI KULTURNI KRUG
www.ruskaljetopis.hr

Glavna urednica
Katarina Todorcev Hlača
rinahlača@gmail.com
ruskikulturnikrug@gmail.com
GSM +385 921753826
Moderatori
Katarina Todorcev Hlača
Viktorija Todorceva

Odjel „Novosti iz Rusije“
i reklama
Viktorija Todorceva

Dizajn, fotografiji
Jelena Litvinova
Nenad Marijan Hlača
Lektura
Eugenija Ćuto (ruski)
Nenad Marijan Hlača (hrvatski)

Prijevod
Katarina Todorcev Hlača
Viktorija Todorceva

Tehnička podrška
Timoshenko Dmitrij
Časopis izlazi u skladu sa
«Zakonom o elektroničkim medijima»
NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13

Sva autorska prava zakonom su zaštićena